• O moždanom udaru
  • SAFE Istraživanja

Moždani udar može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji. U 85% slučajeva moždani udar je uzrokovan začepljenjem krvne žile ugruškom. Tada se oštećenje mozga i invaliditet mogu umanjiti/spriječiti lijekovima (trombolizom) i mehaničkom trombektomijom. Važno je doći u bolnicu čim nastupe simptomi moždanog udara. Tromboliza se može primjeniti unutar 3 do 4,5 sata, a mehanička trombektomija unutar 6 sati od početka simptoma moždanog udara. Učinkovitost je veća ako se ranije primjene. 

ŠTO JE MOŽDANI UDAR ?

Moždani udar među najčešćim je uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Događa se kada se opskrba krvi u mozgu prekine, a stanice mozga propadaju - umiru. Oštećenje moždanih stanica može dovesti do tjelesnog invaliditeta, ali i promijeniti način na koji razmišljate ili kako se osjećate. Moždani udar uzrokuje veći spektar invaliditeta od bilo kojeg drugog stanja. Srećom, mnoge posljedice moždanog udara mogu se liječiti, a rehabilitacija može pomoći osobama da se oporave koliko god mogu.

Dvije glavne vrste moždanog udara:

  1. Ishemijski moždani udar - nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu odnosno zbog ugruška;

  2. Hemoragijski moždani udar - nastaje zbog krvarenja u mozgu ili oko mozga. Naziva se još i izljevom krvi u mozak.

TIA (tranzistorna ishemijska ataka) ili mini-moždani udar glavni je znak upozorenja za moždani udar. TIA je isto što i moždani udar osim što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna žila u mozgu postaje začepljena, ali prolazno.

Rizik od drugog moždanog udara

Istraživanja su pokazala da će nakon moždanog udara otprilike jedna od četiri osobe imati još jedan moždani udar u roku od pet godina. Drugi moždani udar vjerojatno će se pojaviti u prvih 30 dana. Stoga, kada netko ima moždani udar liječnici uvijek provjeravaju povećava li zdravstveno stanje osobe rizik od novog moždanog udara. Liječnik obiteljske medicine ili specijalizirana medicinska sestra mogu pomoći nekome da razumije svoj individualni rizik od moždanog udara i pružiti podršku u smanjenju rizika.

Zdravstvena stanja koja povećavaju rizik od moždanog udara su:

  • visoki krvni tlak;

  • fibrilacija arterija (nepravilan rad srca)

  • šećerna bolest;

  • visoki kolesterol;

Način života koji pridonosi riziku od moždanog udara:

  • pušenje: udvostručuje rizik od smrti uslijed moždanog udara;

  • prekomjerna tjelesna težina: što se više debljate to je moždani udar vjerojatniji;

  • neumjereno uživanje alkohola: redovita konzumacija alkohola povećava rizik;

  • nedovoljna tjelesna aktivnost: smatra se da povećane tjelesne aktivnosti pridonose snižavanju rizika od moždanog udara.

  • nezdrava prehrana: smanjite unos soli, šećera i masti;

  • konzumiranje droga (upotreba kokaina, pogotovo u njegovom alkaloidnom obliku (crack), povezana je s povećanom učestalošću ove cerebrovaskularne bolesti, kako ishemijske tako i hemoragijske).

  • stres uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Dob i spol također mogu biti rizični faktori za moždani udar.

Dob je jedan od najznačajnijih fakora rizika za nastanak moždanog udara. Nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10 posto sa svakim slijedećim desetljećem starosti.
Spol. Naime, muškarci su skloniji nastanku moždanog udara u generativnoj životnoj dobi. Međutim, nakon menopauze rizik od nastanka moždanog udara raste u ženskoj populaciji.Ta činjenica i podatak da je prosječni životni vijek u žena duži dovodi do pojave da u apsolutnom broju ima više žena s moždanim udarom.

KAKO PREPOZNATI MOŽDANI UDAR

 

O životne je važnosti znati prepoznati uobičajene znakove moždanog udara kako bi se pravovremenom liječničkom reakcijom smanjila opasnost od teških posljedica moždanog udara na zdravlje i život osobe. Simptomi moždanog udara koji se mogu najlakše prepoznati su poremećaji govora, slabost i/ili utrnutost jedne strane tijela, potpun ili djelomičan gubitak vida te poremećaj koordinacije i ravnoteže. Moždani udar može se manifestirati i poremećajem stanja svijesti, bilo dezorijentiranošću ili pak pretjeranom pospanošću (somnolencijom).

Četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi radi li se o moždanom udaru:
  1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana - nešto nije u redu)
  2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
  3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
  4. Isplazi jezik! (Ako je jezik "iskrivljen", ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).
Na ovaj način dobit ćete dovoljno vremena zatražiti liječničku pomoć i nekome spasiti život. Ovakvu vrstu testiranja u svijetu se uvriježeno naziva FAST test:
  • F kao face/lice koje se uslijed moždanog udara iskrivi s jedne strane;
  • A kao arms/ruke jer osoba ne može ispružiti obje ruke;
  • S kao speech?govor, jer osoba ne može jasno govoriti i razumjeti ono što joj govorite;
  • T kao time/vrijeme: ako uočite bilo kojo od gore navedenih znakova vrijeme je da ODMAH nazovete HITNU pomoć - 194!
FAST test je uobičajen i u Hrvatskoj gdje je u upotrebi još i kratica G.R.O.M:
  • G kao govor (otežan i nerazumljiv);
  • R kao ruke (jedna ruka je slaba i “pada”);
  • O kao oduzetost ( lice asimetrično, jedna stana “visi”)
  • M kao minute unutar kojih odmah morate nazvati Hitnu pomoć.
FAST/G.R.O.M test pomaže identificirati tri najčešća simptoma moždanog udara. Međutim, postoje i drugi znakovi koje biste uvijek trebali shvatiti ozbiljno. Oni uključuju:
  • iznenadnu slabost ili iritaciju - utrnulost jedne strane tijela, uključujući šake, ruke, noge ili stopalo;
  • teškoće u pronalaženju riječi ili govora u jasnim rečenicama;
  • iznenadni zamagljeni vid ili gubitak vida na jednom ili oba oka;
  • iznenadni gubitak pamćenja ili zbunjenost, dezorijentacija, vrtoglavica ili nagli pad;
  • iznenadnu glavobolju.
Moždani udar u obitelji - ako imate u obitelji osobu koja je preboljela moždani udar važno je obratiti se svom liječniku obiteljske medicine. Budući da moždani udar može biti nasljedan možda će vam biti potrebni neki testovi i zdravstvene provjere, kao i savjeti o smanjenju rizika.

Moždani udar može se dogoditi svakome, u bilo kojoj dobi. Svaka minuta je bitna. Ako otkrijete bilo koji od ovih znakova moždanog udara, nemojte čekati - odmah nazovite 194!

Hitno liječenje moždanog udara

Kad postoji sumnja na moždani udar, osobu bi trebalo odvesti u bolnicu. Ispitivanja mozga i druge dijagnostičke pretrage koriste se za pomoć u dijagnozi moždanog udara i njegovih uzroka. Oko 80 posto moždanih udara je ishemijsko tj.nastaju nakon što krvni ugrušak začepi arteriju u mozgu, a u manjem broju slučajeva i zbog „puknuća" krvne žile u mozgu („hemoragija”).

Kod ishemijskog moždanog udara liječenje uključuje lijekove za razbijanje ugrušaka (tromboliza) i lijekove koji sprječavaju krv da stvara ugruške. Mehanička trombektomija je liječenje kojim se uklanja ugrušak endovaskularnim putem, tj. ulaskom u žilu posebnim kataterima pomoću kojih se uklanja ugrušak. Ova metoda uklanjanja tromba u svijetu se primjenjuje posljednjih nekoliko godina, a u Hrvatskoj je dostupna u KBC-u Zagreb, KBC “Sestre milosrdnice” i KBC-u Split. U dogledno vrijeme mehanička trombektomija bit će dostupna i u KBC-u Rijeka.

Kod hemoragijskog moždanog udara (izljev krvi u mozak) liječenje uključuje lijekove za snižavanje krvnog tlaka, a u određenim situacijama operaciju zaustavljanja krvarenja ili pritiska na mozak.


KOJE SU POSLJEDICE MOŽDANOG UDARA?

Posljedice moždanog udara ovise o lokalizaciji i veličini oštećenja. Neke osobe imaju problema s tjelesnim aktivnostima kao što su govor, hodanje i gutanje. Druge posljedice moždanog udara ne mogu se tako lako prepoznati, a tiču se naših osjećaja i kognitivnih sposobnosti. To su, primjerice, emocionalni problemi, umor i gubitak pamćenja.

Za neke ljude moždani udar može biti opasan po život. Ako je vama bliska osoba ozbiljno bolesna i stanje se pogoršava, možete dobiti podršku tima u bolnici za palijativnu skrb.

Problemi poput mučnine, inkontinencije i teškog gutanja često se poboljšavaju u prvim danima nakon moždanog udara.

Vidljive posljedice moždanog udara:

  1. Kretanje i ravnoteža: moždani udar često uzrokuje slabost s jedne strane tijela, koja utječe na ruke i noge. To može dovesti do problema s hodanjem, održavanjem ravnoteže i držanjem stvari.

  2. Inkontinencija: problemi s kontrolom crijeva ili mjehura vrlo su česti nakon moždanog udara. Kontrola mokrenja i stolice često se poboljšava prvih tjedana. To može biti neugodno pa je neophodno pružiti potporu i razumijevanje te potaknuti osobu na traženje medicinske pomoći.

  3. Promjene u ponašanju: nakon moždanog udara neki ljudi pokazuju promjene u ponašanju, kao što je gubitak interesa za stvari u kojima inače uživaju; vrlo su impulzivni ili se lakše ljute. Važno je potražiti pomoć, naročito ako ponašanje dovodi u opasnost osobu ili druge ljude.

  4. Problemi s uočavanjem stvari s jedna strane: prostorno zanemarivanje naziv je za takvo zdravstveno stanje do kojeg dolazi jer mozak ne obrađuje osjetne informacije s jedne strane tijela. Osoba riskira udariti u stvari jer nije svjesna jedne strane svog tijela. Može čak propustiti pola hrane na tanjuru, jer mozak ne obađuje sve vidne informacije koje dobiva.

  5. Problemi s gutanjem - disfagija: do ovog dolazi jer su uslijed moždanog udara oslabili mišići usta i grla. Disfagija može zahtijevati meku hranu ili hranjenje na nazogastričnu sondu kako bi se izbjegle plućne infekcije uzrokovanje udisanjem hrane i pića. Gutanje se često poboljšava već u prvim tjednima nakon moždanog udara.

  6. Teškoće u komunikaciji - afazija: Trećina osoba koje su preboljele moždani udar imaju problema s govornim jezikom, što se naziva afazija. Često je povezana s moždanim udarom u lijevoj hemisferi mozga. Afazija može utjecati na sve aspekte jezika uključujući govor, čitanje, pisanje i razumijevanje govora. Osoba nije postala manje inteligentna već joj je teško koristiti jezik.

  7. Slabost mišića lica: slabost u licu, ustima, jeziku i grlu može oštetiti govor.

  8. Problemi s koncentracijom i pamćenjem: nakon moždanog udara osoba se može teško usredotočiti na razgovor. Može zaboraviti ono što čuje i možda ne prepoznaje predmete ili čak lica. Sve te stvari mogu utjecati na komunikaciju i odnose osobe s okolinom, koja bi im trebala pristupiti s povjerenjem, strpljivo i bez žurbe.

Skrivene posljedice moždanog udara

  1. Umor koji ne prolazi nakon odmora može ostati mjesecima ili godinama nakon moždanog udara. Budući da osoba može izgledati dobro, može biti teško prihvatiti da se bori s umorom. To je uobičajeno stanje nakon moždanog udara, a može biti ozbiljan problem nekim osobama.

  2. Emocionalne posljedice usko su povezane s moždanim udarom, nakon kojeg oko trećina oboljelih pati od depresije. Oko 20 posto ljudi ima emocionalnu inkontinenciju u prvih šest mjeseci nakon moždanog udara. To znači neočekivani plač ili smijeh, bez očiglednog razloga.

  3. Pamćenje i razmišljanje: ljudi koji su preživjeli moždani udar često se osjećaju zbunjeno na početku, ali za mnoge se to poboljšava u prvim tjednima.

  4. Vid - oko 60 posto ljudi ima problema s vidom nakon moždanog udara. Problemi mogu uključivati dvostruki vid ili visoku osjetljivost na svjetlost. Neki ljudi gube dio vidnog polja, što znači da ne mogu vidjeti sve u što gledaju.

  5. Bol - neki ljudi doživljavaju dugotrajne bolove, kao na primjer osjećaj da nešto peče na mjestu ožiljka ili bol u mišićima i zglobovima.

Potražite pomoć

Mnoge posljedice moždanog udara mogu se liječiti pa ako osoba ima bilo koji od ovih problema nakon što bude otpuštena iz bolnice trebala bi posjetiti svog liječnika. Dajte osobi vremena da razgovara o svojim problemima i pokaže kako se osjeća. Uvijek je korisno posavjtovati se s osobama koje su preboljele moždani udar ili se uključiti u rad udruga pacijenata s moždanim udarom.

MOŽDANI UDAR u BROJKAMA


Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje više od 15.000 osoba dobije moždani udar, a računa se da ih oko 80.000 živi s posljedicama moždanog udara. Zbog teških posljedica koje ostaju nakon preboljelog moždanog udara i visokih troškova liječenja i rehabilitacije, moždani udar predstavlja velik javnozdravstveni problem. Samo rehabilitacija nakon moždanog udara traje u prosjeku od tri do šest mjeseci.

Viša stopa smrtnosti u žena, jer odgađaju odlazak liječniku!

Bilježi se viša stopa smrtnosti u žena nego u muškaraca. Od ukupno deset moždanih udara u žena se bilježi čak šest. Većina ih se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kad su i opasniji. Žene odgađaju odlazak u bolnicu pa im liječenje počinje s 4,5 sati zakašnjenja u odnosu na početak moždanog udara.

Među bolesnicima koji prežive moždani udar, kod 2/3 zaostat će različit stupanj neurološkog deficita, a 1/3 će biti trajno onesposobljena i ovisit će o tuđoj njezi i pomoći.
  • 17 milijuna ljudi diljem svijeta na godinu doživi moždani udar, a njih skoro 6 milijuna umre od posljedica moždanog udara
  • svake 2 sekunde netko doživi moždani udara

  • svakih 6 sekundi 1 osoba umre od moždanog udara

  • 1 od 6 osoba u dobi od 15 do 60 godina doživjet će moždani udar

  • moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti te jedan od glavnih uzroka demencije!

  • svakih sat i 20 minuta u Hrvatskoj netko umre od moždanog udara

  • broj osoba koje će doživjeti moždani udar porast će za 34 posto!

  • oko 60 posto ljudi ima problema s vidom nakon moždanog udara.

  • Oko 20 posto ljudi ima emocionalnu inkontinenciju u prvih šest mjeseci nakon moždanog udara

  • Nakon moždanog udara od depresije pati trećina oboljelih

  • više od 50 posto pacijenata s moždanim udarom dođe u bolnicu kad je prekasno za intervenciju!

  • oko 31 posto oboljelih od moždanog udara mlađi su od 65 godina!

  • najmlađa žrtva moždanog udara prema svjetskoj statistici je dvogodišnje dijete!


MOŽDANI UDAR; PREVENCIJA I REHABILITACIJA

Broj osoba koje dožive moždani udar porast će čak za 34 posto u idućih 15 do 20 godina, upozoravajuće je predviđanje Europskog udruženja za moždani udar, koje ističe da će broj osoba koje će pogoditi moždani udar biti jednak broju stanovnika grada veličine Zagreba, odnosno njih 819.771 u 2035. godini.

Starenje populacije glavni je razlog zbog kojeg se očekuje tako dramatičan porast broja moždanih udara, upozoravaju iz Stroke Alliance For Europe (SAFE), najveće europske organizacije koja okuplja udruge koje se bave moždanim udarima i udruge bolesnika oboljelih od moždanog udara.

SAFE naglašava da svaka zemlja treba imati nacionalnu strategiju borbe protiv moždanog udara, koja mora obuhvatiti djelovanje u svim područjima - u podizanju svijesti o prepoznavanju rizičnih faktora, prevenciji, dijagnostici, liječenju, njezi, rehabilitaciji, podršci i povratku u društvo te da treba ujednačiti, odnosno maksimalno poboljšati standarde liječenja i rehabilitacije u Europi.

Prevencija

Iako su u posljednje vrijeme razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (mehanička trombektomija i tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara. U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara unatrag nekoliko desetljeća. U Sjedinjenim Američkim Državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60% od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošloga stoljeća. Pokazalo se da se moždani udar može spriječiti, kao i da se može smanjiti rizik recidiva moždanog udara.

Cilj prevencije je smanjiti broj moždanih udara. Prevencijom su prvenstveno obuhvaćene zdrave osobe na koje se apelira da odaberu zdrav način života i tako smanje rizik od ove teške bolesti. Bilo da je to uravnotežena i zdrava prehrana, tjelovježba, prestanak pušenja i konzumacije alkohola te droga, nikada nije prekasno za promjenu.

Druga razina prevencije obuhvaća mjere za identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara kako bi se spriječio njegov nastanak, te liječenje i rehabilitaciju onih koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog udara.

Preventivnim mjerama može se pobošljati kvaliteta života, produžiti ukupno preživljavanje i očuvanje zdravlja oboljelih te smanjiti učestalost budućih moždanih udara.

Rehabilitacija

Svakome kome treba rehabilitacija treba početi s njom odmah nakon moždanog udara, često već u bolnici.

Terapije uključuju:

  1. Radnu terapiju: pomaže ljudima da nauče vještine potrebne za svakodnevne aktivnosti kako bi mogli voditi samostalan život.

  2. Fizioterapiju: povećava pokretljivost, snagu i ravnotežu;

  3. Govornu i jezičnu terapiju: pomaže u komuniciranju i gutanju;

  4. Psihološe terapije: pomažu kod teškoća s pamćenjem i razmišljanjem, kao i kod anksioznosti i depresije;

  5. Dijetetičar/nutricionist/logoped daje savjete o hrani i piću za osobe koje imaju problema s gutanjem i savjete o zdravoj prehrani.

Potpora nakon otpusta iz bolnice

Cilj je osigurati svakome da dobije pravu podršku i liječenje nakon što napusti bolnicu. To može uključivati rehabilitaciju, pomoć u svakodnevnim zadacima ili druge vrste potpore. Osoba s moždanim udarom i njegova obitelj i/ili njegovatelji trebali bi biti dio planiranja otpusta, a to se može dogovoriti s bolničkim osobljem. Osobe s moždanim udarom trebale bi imati barem jedan pregled nakon otpusta iz bolnice kako bi bile sigurne da dobivaju pravu potporu ukoliko se njihove potreba mijenjaju. Ovo je često šest mjeseci nakon otpuštanja iz bolnice. Ako se to ne dogodi ili smatrate da su liječenje i podrška nedovoljni, obratite se svom liječniku obiteljske medicine.

Socijalna služba i liječnik obiteljske medicine mogu provesti procjenu potreba za potporom njegovatelja.
 

ISTRAŽIVANJA 
11.-17.3.2024. Tjedan mozga = Brain Awareness Week
Prilog 1. TENSION projekt
Prilog 2.  Video 1. - Tension projekt 
Prilog 3.  Video 2. - Tension projekt
Prilog 4.  TRUSTroke projekt
Prilog 5.  Video 1.- TRUSTroke projekt
Prilog 6.  Video 2. - TRUSTroke projekt
Prilog 7.  Video 3. - Trustroke projekt
Prilog 8.  ANGIE projekt
Prilog 9.  Video 1- Angie projekt
Prilog 10. Validate projekt
Prilog 11. Video 1. - Validate projekt


13.-19.3.2023. Tjedan mozga= Brain Awareness Week
Prilog 1. Angie projekt - o projektu
Prilog 2. RES-Q+ - o projektu
Prilog 3. RES-Q+ činjenice
Prilog 4. RES-Q+ priopćenje za medije (tisak)
Prilog 5. VALIDATE - o projektu
Prilog 6. VALIDATE - priopćenje za medije (tisak)
Prilog 7. VALIDATE - Intervju


14.-20.3.2022. 
Prilog 1. - ANGIE projekt
Prilog 2. - PRECIOUS projekt
Prilog 3. - PRESTIGE-AF projekt
Prilog 4.  - PROOF projekt
Prilog 5. - TENSION projekt
Prilog 6. - SVD@target projekt


11.5.2021. 
Prilog 1. ANGIE - Informativni obrazac za ANGIE - istraživački projekt koji financira EU
Prilog 2. ANGIE - prezentacija
Prilog 3. ANGIE - priopćenje za tisak
Prilog 4. ANGIE - video 1.
Prilog 5. ANGIE - video 2. 
Prilog 6. ANGIE - video 3. 

Prilog 7. PRECIOUS - intervju 1. 

Prilog 8. SVD@target - intervju 1. 
Prilog 9. SVD@target - intervju 2.
Prilog 10. SVD@target - intervju 3.

3.3.2020. 
Novosti o partnerstvu Stroke Alliance for Europe u europskim istraživačkim projektima moždanog udara -  za više kliknite ovdje

29.12.2018. 
Novosti o Partnerstvu Stroke Alliance for Europe u europskim istraživačkim prijektima - za više informacija kliknite ovdje

2017. 
Svakodnevno se provode različita istraživanja o moždanom udaru kao npr. primjena trombolize prilikom buđenja, hipotermija u moždanom udaru i zbrinjavanju komplikacija moždanoga udara. Za više kliknite ovdje. Sažeci prikazanih istraživanja su u nastavku

1. Prilog 1 - WAKE-UP studija

2. Prilog 2 - PRECIOUS studija

3. Prilog 3 - EUROHYP studija

4. Prilog 4 - WAKE UP studija - novosti

5. Prilog 5. - PRESTIGE-AF studija

6. Prilog 6.  - TENSION studija

7. Prilog 7. - SVD@target studija


 

Prijava za volontiranje


Pristupnica za članstvo