• Novosti
  • Mozak u pozitivi
  • Kampanje
  • Iskustva
  • Glas liječnika

U javnosti prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. Srećom, moždani udar se može LIJEČITI i, što je najvažnije,SPRIJEČITI. U liječenju, vrijeme je ključan faktor: što prije zatražite liječničku pomoć imate veće šanse spasiti svoj život i svoje zdravlje od težih posljedica. Zbog toga smatramo da je potrebno, različitim edukacijskim akcijama, kampanjama i putem svih dostupnih medija, upoznati javnost sa simptomima moždanog udarate što učiniti i kamo se uputiti u slučaju postojanja sumnje na moždani udar.

EUROPSKI AKCIJSKI PLAN ZA MOŽDANI UDAR 

Europski Akcijski plan za moždani udar 2018-2030 jasan je skup smjernica, mjera i preporuka za bolju prevenciju i zbrinjavanje pacijenata s ciljem suzbijanja epidemije moždanog udara koja zbog starenja stanovništva prijeti Europi

Zbog zabrinjavajućih trendova koji idu u prilog povećanju broja moždanih udara i njegovih teških zdravstvenih posljedica Plan su zajednički izradili Europski savez za moždani udar –  SAFE i Europska organizacija za moždani udar – ESO te ga koncem svibnja predstavili u Europskom parlamentu tijekom 2. summita za moždani udar.

Istraživanje provedeno u 35 europskih država pokazalo kako se u Europi - zbog starenja stanovništva - do 2035. očekuje povećanje ukupnog broja moždanih udara za 34 posto. Zatim, porast smrtnosti uslijed moždanog udara za 45 posto te povećanje od 25 posto broja preživjelih, ali s dugotrajnim zdravstvenim posljedicama.

Navedene alarmantne brojke ukazuju kako je potrebno što bolje se suočiti s tim javnozdravstvenim izazovom. Nužno je poduzeti mjere i aktivnosti kako bi se moždani udar što učinkovitije prevenirao te osiguralo pravodobno i adekvatno liječenje, ali i rehabilitacija osoba kojima je to potrebno. Plan također upozorava kako je jako važno poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji diljem Europe tako da im se pruži odgovarajuća razine podrške nakon moždanog udara.

Primjena adekvatnih tretmana i usluga iz Europskog akcijskog plana za moždani udar 2018. – 2030., trebali bi, ističe se, uvelike pridonijeti prevenciji moždanih udara u Europi.

Plan predviđa kako se bitku protiv moždanog udara - koji prijeti Europi u epidemijskim razmjerima, može dobiti sustavnim i kontinuiranim provođenjem aktivnih mjera i javnozdravstvenih politika na sedam ključnih razina, od primarne prevencije do života nakon moždanog udara:
 

  1. Primarna prevencija

  2. Organizacija usluga za pacijente s moždanim udarom

  3. Liječenje akutnog moždanog udara

  4. Sekundarna prevencija i organizirana kontrola

  5. Rehabilitacija

  6. Procjena ishoda moždanog udara, i procjena kvalitete medicinske usluge

  7. Život poslije moždanog udara

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji moždani udar godišnje pogađa oko 17 milijuna ljudi na svijetu, a od toga ih 6,2 milijuna ljudi umre od posljedica moždanog udara. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje više od 15.000 osoba dobije moždani udar, a računa se da ih oko 80.000 živi s njegovim posljedicama. To ujedno i prvi od uzroka invalidnosti, drugi uzrok smrtnosti 


SVJETSKI DAN MOŽDANOG UDARA 2018. 
 

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organization) međunarodni dan podizanja svijesti o moždanom udaru 29. listopada obilježit će uz slogan koji naglasak stavlja na život nakon moždanog udara, koristeći se na društvenim mrežama hashtagom #UzdigniSeNakonMoždanogUdara 

Slogan je fokusiran na osvještavanje ključnih problema i potreba oboljelih od moždanog udara. Istovremeno se pažnja javnosti usmjerava i na potrebe i probleme njihovih njegovatelja i skrbnika, kako bi se postigla najbolja moguća kvaliteta života.

U svijetu danas živi približno 80 milijuna ljudi koji su doživjeli moždani udar, od kojih ih više od 50 milijuna živi s nekim oblikom trajne onesposobljenosti kao posljedicom moždanog udara. Za mnoge od njih život nije u potpunosti isti kao prije. No, uz pravilnu njegu i podršku moguće je ostvariti ispunjen život. To nam svakodnevno pokazuju primjeri milijuna osoba koje su preživjele moždani udar i postigle odličan oporavak. 

U razgovoru s osobama koje su preživjele moždani udar i njihovim njegovateljima, te kroz rasprave unutar članica organizacije na temu liječenja i oporavka od moždanog udara, u Svjetskoj organizaciji za moždani udar detektirali su na koji način pomoći boljem oporavku oboljelih:

- Biti ispunjen nadom u najbolji mogući oporavak u ovom trenutku, kao i u budućnosti.
- Primiti psihološku i emocionalnu podršku u skladu s individualnim potrebama.
- Biti uključen u sva područja društva bez obzira na moguću onesposobljenost.
- Primati podršku (financijsku ili neku drugu) kako bi se omogućilo dugoročno zbrinjavanje oboljele osobe.
- Podržati povratak oboljele osobe na posao i/ili na ostale aktivnosti kojima se želi posvetiti nakon moždanog udara.
- Dobiti pristup formalnim i neformalnim uslugama koje oboljelima omogućuju dostupnost potrebnih usluga.
- Povezati se s drugim osobama koje su preživjele moždani udar i njihovim njegovateljima što pomaže oboljelima u pružanju i dobivanju podrške tijekom oporavka od moždanog udara.


MEHANIČKA TROMBEKTOMIJA


Mehanička trombektomija u svjetske je smjernice za liječenje moždanog udara uvedena 2015. godine od kada se rutinski provodi u svim specijaliziranim centrima za liječenje moždanog udara. Metoda omogućava mehaničko vađenje ugruška iz zatvorene krvne žile, čime se ponovno osigurava dotok krvi i svih potrebnih hranjivih sastojaka u odgovarajuće dijelove mozga, istaknula je prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, pročelnica Zavoda za neurologiju KBC Zagreb za zdravstveni portal Cybermed.hr.

Osnovni uvjet uspješne trombektomije je s tehničke strane potpuno izvlačenje ugruška i otvaranje krvne žile, a s patofiziološkog aspekta postojanje još uvijek reverzibilno oštećenog moždanog tkiva koje se, uspostavljanjem cirkulacije, može ponovno u potpunosti oporaviti. Da bi se zadovoljili spomenuti uvjeti potreban je visokoeduciran i multidisciplinaran tim stručnjaka koji se bave moždanim udarom, sofisticirana oprema, kao i odgovarajući stupanj javnozdravstvene osviještenosti i organizacije. I u slučaju kada su ovi uvjeti osigurani, svega će 10-30% bolesnika s moždanim udarom zadovoljiti medicinske kriterije za trombektomiju, a to su početak simptoma unutar 7 sati do dolaska u spomenuti specijalizirani centar za liječenje moždanog udara (u posebnim okolnostima i nakon dodatne neuroslikovne obrade i unutar 24 sata), okluzija (odnosno začepljenje) određenih (endovaskularnom tehnikom dostupnih) krvnih žila mozga (što su u principu velike krvne žile prednje cirkulacije mozga), te nalaz neuroslikovne obrade (u pravilu kompjuterizirane tomografije (CT) mozga) koji upućuje na postojanja određenog, još uvijek "živog" dijela mozga kojeg je moguće brzim uspostavljanjem cirkulacije spasiti. Uvjet za započinjanje trombektomije je i uredan neurološki status prije razvoja moždanog udara.

Metoda ima visoki stupanj učinkovitosti, te u slučaju zadovoljenih svih ranije nabrojenih uvjeta,  omogućava ponovno uspostavljanje prekinute cirkulacije u više od 70% pravilno odabranih bolesnika.

Često slušamo i čitamo o snazi pozitivnog mišljenja. Obično se može čuti savjet – razmišljajte pozitivno, gajite pozitivne misli i to posebno u vrijeme kad sve stvari u stvarnom životu i nisu najidealnije. Sjajno je misliti pozitivno i lagano je, kad se osjećamo dobro i kad je sve oko nas u stvarnom životu lijepo i ugodno.
No mnogo je teže misliti pozitivno kad stvari ne idu dobro, kad imamo loš dan, kad uđemo u prepirku, ili kad ne dobijemo ono što želimo, ili kad nas „pokosi“ stres i tada nemamo želje da razgovaramo ni sa kim.

U takvim situacijama teško je primjeniti snagu pozitivnog mišljenja. Obično smo tada previše umorni ili ljuti, da jedva možemo razmišljati na pozitivan naćin. I tada nas preplave negativne misli. No baš tada mi uistinu trebamo ostati pozitivni, razmišljati pozitivno, biti optimistični i fokusirati se na pozitivne aspekte života.

Ako želimo biti sretni do kraja života, učinimo naš mozak sretnim. Jer negativno rasploženje ometa naše odnose s okolinom, utječe na naše sposobnosti pamćenja, onemogućuje stvaranje novih veza između živčanih stanica, za razliku od pozitivnog raspoloženja, u kojem smo kognitivno snažniji i produktivniji.

Sretni ljudi su kreativniji brže rješavaju probleme i mentalno su življi

Istraživanja su pokazala da pozitivno raspoloženje stimulira rast veza između živčnih stanica, poboljšava kognitivne sposobnosti, djeluje na naše sagledavanje i doživljaj okoline, pojačava pozornost, vodi do više sretnih misli. Sretni ljudi su kreativniji brže rješavaju probleme i mentalno su življi.
Naše misli oblikuju naš karakter i kako djelujemo u životu. Vi ste ono što vi mislite da jeste, i sve vaše aktivnosti, nastaju kao posljedica misli. Vaše unutanje misli uvijek se reflektiraju u vanjskim okolnostima, jer vašim vlastitim promjenenama koje činite u životu, uvijek prethode promjene u načinu kako o nečem mislite.

Svaka naša misao, uzrokuju oslobađanje kemijskih tvari u mozgu.  Ako smo fokusirani na negativne misli, mozak je isključen od svojih pozitivnih mogućnosti djelovanja i razmišljanja što može dovesti i do depresije. S druge strane, pozitivno mišljenje, sretne, optimisične i vesele misli puno očekivanja, smanjuju nivo kortizola i povećavaju nivo serotonina, koji stvara osjećaj ugode i well-being-a. To pomaže da naš mozak funkcionira s maksimalnim kapacitetom.

Sretne misli i pozitivno mišljenje, općenito, podržavaju rast mozga, kao i stvaranje i pojačavanje novih sinapsi (mjesta gdje živčane stanice komuniciraju jedna s drugom), posebno u prefronalnom korteksu, koji služi kao centar integracije svih naših „mozak i um“ funkcija.

Drugim riječima, naš prefrontalni korteks ne samo da regulira signale koje neuroni prenose drugim dijelovima mozga i tijelu, on omogućuje da razmišljamo o tome što fizički radimo. Prefrontalni korteks posebno omogućuje da kontroliramo naše emocionalne odgovore kroz veze s našim dubokom smještenim dijelom mozga – limbičkim mozgom. Daje nam mogućnost da se fokusiramo na bilo što, što izaberemo i da dobijemo uvid u naše procese razmišljanja. Prefrontalni korteks je jedini dio našeg mozga koji može kontrolirati naše osjećaje i ponašanje i pomaže nam usredotočiti se na bilo koji cilj, koji želimo slijediti. Pomaže nam da rastemo kao ljudsko biće, da mijenjamo što želimo promijeniti i da živimo život na način koji odlučimo.

Fascinantne razlike između optimista i pesimista

Neuroznanstvena istraživanja dokazala su da ljudi koji imaju veseliju dispoziciju i optimistični su, obično imaju intenzivniju aktivnost u prefrontalnom korteksu.
Opisane su fascinatne razlike između optimista i pesimista. Optimizam npr. uključuje snažne kognitivne, emocionalne i motivacijske komponente. Optimistični ljudi su boljeg raspoloženja, ustrajniji su i uspješniji i boljeg su fizičkog zdravlja. Optimisti „prisvajaju“ dobre događaje sebi u smislu stalnog događanja dobrih stvari, kao na neki način rezultat svojih zasluga, a loše događaje shvaćaju kao nešto povremeno, rijetko, što se događa katkad ili kasnije, i po njima, obično nastaju zbog drugih ljudi. Pa tako optimisti vode sretan i ispunjen život, provode vrlo mali dio vremena sami, uglavnom su vrlo društveni. Imaju dobre odnose, bolje zdrave navike, snažniji imunitet, žive dulje nego pesimisti.

S druge strane, pesimisti objašnjavaju dobre događaje kao prolazne, a loše događaje kao stalne, upotrebljavajući riječi kao „uvijek“ ili „nikad“. Doživljavaju ih kao osobni neuspjeh, osam su puta češće depresivni od optimista. Postižu lošije rezultate u školi ili na poslu, imaju lošije interpersonalne odnose, kraće žive od optimisa.

Srećom, možemo istrenirati mozak za misli pozitivno

No dobra je vijest, da možemo upotrebiti naš um da istreniramo mozak da prestane stvarati negativne misli koje vode u pesimizam, povećavajući količinu pozitivnih misli koje vode u optimizam. Možemo postati pravi majstori u stvaranju pozitivni misli, koje vode u optimizam, a to stvaranje počinje u našim živčanim stanicama (neuronima).

Frontalni režanj našeg mozga, posebno već spomenuti prefrontalni korteks, odlučuje što je važno, prema količini pažnje koju nečem posvećujemo i kako se osjećamo u vezi toga. Tako, što se više fokusiamo na negativno, stvorit će se više neurona i sinapsi u našem mozgu, koji podržavaju naše negativne misli.
Naš „hipokampus“ (dio mozga  koji je odgovoran za pamćenje i za raspoloženje), omogućuje oslobađanje pohranjenih sjećanja, te emocionalni odgovor koji kreira naš um, može potencijalo promjeniti reakcije našeg mozga. Ako je on negativan i prestrašen, takve će biti i naše buduće reakcije.

Tako sve što radimo ili mislimo, ili vidimo ili osjećamo, reflektira se u određenim dijelovima našeg mozga i u vezama koje naš mozak stvara da bi zadovoljio naše potrebe. Možemo istrenirati naš mozak da misli pozitivne misli.

Svaki čovjek može, ako želi, postati skulptor vlastitog mozga

Počnimo s kreiranjem pozitivnih misli, gledajući na svjetlu stranu, sa skretanjem fokusa u pozitivno, kad se javi negativna misao.
Jer sjetimo se rečenice iz Shakesperovog Hamleta: There is nothing either good or bad, but thinking makes it so!

Pozitivne misli zaista mijenjaju naš mozak. Ne nekim čarobnjačkim trikom, nego stvarno, na fizičkoj razini. Te su promjene rezultat aktivacije mehanizma neuroplastičnosti mozga, koji je prvi opisao američki psiholog William James još davne 1890.godine. Nešto kasnije, 1904, u svojoj knjizi „Textura de sistema nervioso“ španjolski neuroznanstvenik,dobitnik Nobelove nagrade, Santiago Ramon y Cajal, opisao je svoja istraživanja, navodeći svoju poznati rečenicu: “Svaki čovjek može, ako on to želi, postati skulptor vlastitog mozga“! Rezultati njihovih istraživanja pokazala su da  mozak nije statičan organ, koji se ne može mijenjati, već da se, aktiviranjem određenih stimulusa, može mijenjati, aktivacijom novih putova i veza između živčanih stanica, preuzimanjem određenih funkcija i stvaranjem novih stanica, moguće je mijenjati postojeću strukturu, i u zdravlju i u bolesti.

Pa tako i ponavljano pozitivno razmišljanje i pozitivna aktivnost može promijeniti naš mozak i osnažiti područja mozga koja stimuliraju pozitivne osjećaje.

Evo nekih primjera aktivnosti koje možemo poduzeti da promijenimo svoj mozak u „lošim vremenima“.
Svi se bojimo učiniti nešto novo jer se bojimo da nećemo uspjeti. Istina je, međutim, da možemo učiniti skoro sve pokrenemo li akciju, prestanemo razmišljati negativno i promijenimo našu percepciju o svojim mogućnostima i svojoj snazi.

Prisilite se da prestanete razmišljati o razlozima zašto nešto ne možete učiniti, iako se ne osjećate hrabrim i sposobnim. Svaki put, kad se javi negativna misao, istrenirajte svoj mozak na pozitivnu misao. Tada poduzimajte svaki dan male korake prema postizanju vaše cilja ili željene promjene. Slogan „Nike“ firme: „Just do it“ , ima stvarnu vrijednost.

Da li ste se ikada našli u zamci obsesivnog pretjeranog razmišljanja o problemu ili u stanju anksioznosti i brige koja traje danima ili čak tjednima? To vam troši energiju, izaziva nesanicu, mijenja raspoloženje i način života. Fokusiranje na problem samo osnažuje zabrinutost i funkciju brige u vašem mozgu.
Što učiniti? Kad se nađete u takvom ciklusu brige i kompulzivnog razmišljanja, mentalno recite „Stop“ brigama. Podsjetite se da briga nije realna, da je to kompulzivna reakcija,a ne stvarnost. Stavite svoje razmišljanje u drugi okvir, fokusirajući se na pozitivne misli, iako se i dalje osjećate anksiozno. Prisilite se da mislite drugačije misli. Usmjerite svoje akcije u drugom smjeru. Napravite nešto što vas veseli, podiže vam raspoloženje i zabavno je. Slušajte opuštajuću glazbu, nazovite prijatelja, pročitajte odlomak iz knjige koju najviše volite. Otiđite na izložbu, u kino, na kavu s društvom. Ne da bi raspravljali o lošim stvarima koje su se nakupile, već da ih maknete iz fokusa razmišljanja.

Ključ je u ponavljanju tih koraka svaki put kad se počnete pretjerano brinuti, da prekinete taj način razmišljanja i promijenite način kako djeluje vaš mozak.

autorica: Akademkinja Vida Demarin, 


KAMPANJA 2018:  POBIJEDI VRIJEME SPASI MOZAK

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u petak 26. listopada u zagrebačkomu Chromos Toweru na konferenciji za medije predstavljaju kampanju o moždanom udaru “Pobijedi vrijeme#spasi mozak“.

Cilj kampanje je pravovremenim i vjerodostojim informacijama podizati svijest građana o moždanom udaru, metodama liječenja te važnosti preventivne medicine koja spašava ljudske živote i resurse javnom zdravstvu. 

O iskustvu moždanog udara govorit će psihologinja Aleksandra Mindoljević Drakulić, glumac Željko Vukmirica i liječnik obiteljske medicine Hrvoje Jurlina. Ciljeve kampanje predstavit će doc.dr. Hrvoje Budinčević, predsjednik Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara i dr. Maja Silobrčić Radić, specijalist epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.  

U kampanju Pobijedi vrijeme#spasi mozak uključio se širok krug liječnika, pacijenata i javnih osoba koje svojim iskustvom i znanjem nastoje podignuti javnu svijest o moždanom udaru i tako pridonijeti smanjenju broja smrtnih slučajeva i stope invaliditeta od posljedica moždanog udara. Naime, moždani udar je drugi vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i opterećenja bolestima, te jedan od glavnih uzroka demencije. U Hrvatskoj svakih sat i 20 minuta netko umre od moždanog udara.

Nakon službenog djela prikazat ćemo videospot kampanje Pobijedi vrijeme#spasi mozak, čije emitiranje su besplatno podržali kinoprikazivač Cinestar i javni medijski servis HRT.

Videospot za kampanju (kraća verzija) 




Videospot za kampanju (duža verzija)



Isječak s konferencije za tisak:


ISKUSTVA OSOBA KOJE SU PREBOLJELE MOžDANI UDAR.

Kroz osobna iskustva osoba koje su preboljele moždani udar želimo javnosti skrenuti pozornost na moždani udar - ozbiljnu bolest koja ne bira dob, vrijeme ni mjesto. Srećom, moždani udar se može spriječiti i liječiti. Ključno je prepoznati simptome i brzo zatražiti pomoć liječnika koji znaju kako spasiti život i zdravlje od teških posljedica moždanog udara koji je u Hrvatskoj prvi uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti te jedan od glavnih uzroka demencije. 

Kako prepoznati i kako se nositi s posljedicama moždanog udara za kampanju Pobijedi vrijeme#spasi mozak govore: dr. Hrvoje Jurlina, PR i marketinška stručnjakinja Vedrana Hercigonja Majetić, studentica Katarina Sudarić, psihologinja Aleksandra Mindoljević Drakulić, radijska voditeljica Ivana Plechinger i glumac Željko Vukmirica.

1. Hrvoje Jurlina

Važno znati kome se obratiti u slučaju moždanog udara, a posebno je važno znati što uraditi nakon izlaska iz bolnice, jer tada nastupa razdoblje koje zahtijeva trud, njegu, angažman ulaganje cjelokupne obitelji i zajednice.



 

2. Vedrana Hercigonja Majetić

Moždani udar joj se dogodio s 52. godine. Njen život i zdravlje uistinu je spasilo vrijeme: Hitna je došla najbrže što je mogla, a nedugo poslije u KBC Rebro mehaničkom trombektomijom su joj uklonili trom iz moždane žile. Zahvaljujući tome nema ozbiljnijh posljedica moždanog udara, a svoje zdravlje danas čuva zdravim načinom prehrane.




3. Katarina Sudarić

Na Božić 2013. godine s nepunih 18 godina života dogodio joj se moždani udar. Uzrok je bio urođeni višak krvnih žila u mozgu. Nakon strašne životne epizode, najvažnije je, kaže, prihvatiti tu činjenicu i krenuti dalje pozitivno kroz život na najbolji mogući način.

 

4. Aleksandra Mindoljević Drakulić

Nakon moždanog udara život joj se iz temelja promijenio. Stvari koje je ranije voljela sad je morala staviti sa strane i okrenuti se mirnijem životu. No, pronalazi u sebi energiju za okrenuti novu stranicu u životu... 

 

5. Ivana Plechinger 

Najteže joj se bilo pomiriti s činjenicom da joj se moždani udar dogodio s 39 godina, jer je mislila kako se to događa starijim ljudima. Bila je osoba koja se stalno zabrinjavala i uvjerena je da je taj strah bio okidač za moždani udar. Zato danas svima govori kako je u životu ključno imati pozitivan stav.

 

6. Željko Vukmirica

Imao je sreću u nesreći da je Hitna pomoć bila u blizini i odmah je transportiran u bolnicu gdje je dobio odgovarajuću terapiju. Moždani udar ga je naučio koliko je važno jesti redovito u isto vrijeme i poći spavati u isto vrijeme


 

KAMPANJA: POBIJEDI VRIJEME SPASI MOZAK 2018
 

Iako još nije došlo do konačne prekretnice u liječenju moždanog udara, znatan napredak učinjen je posljednih nekoliko desetljeća. Danas se puno više zna o učestalosti i sprječavanju moždanog udara, faktorima rizika, dijagnostici i liječenju, te rehabilitaciji. 

Među našim sugovornicima su vrhunski liječnici koji predano rade na spašavanju zdravlja i ljudskih života od posljedica moždanog udara da svojim znanjem i iskustvom pomognu objasniti što većem dijelu stanovništva koji su njegovi simptomi, te što učiniti i kamo se uputiti u slučaju postojanja sumnje na ovo teško neurološko zbivanje u organizmu. 

  • prof. dr. neurologinja, doktorica Zdravka Poljaković pročelnica Zavoda za intenzivnu neurologiju KBC-a Zagreb i predsjednice Hrvatskog neurološkog društva;
  • intervencijski radiolog dr. Vladimir Kalousek koji u KBC-u Sestre milosrdnice sa svojim timom pacijentima uklanja opasne trombove iz moždane krvne žile;
  • doktorica primarijus Višnja Nesek Adam, predsjednica Hrvatskog društva za hitnu medicinu i dr. Mihaela Leš, također iz sustava hitne medicinske pomoći, ključnih karika u spašavanju zdravlja i ljudskih života;
 
1. prof. dr. Zdravka Poljaković


U Hrvatskoj su dostupne uspješne metode liječenja, tzv. rekanalizacijske terapije kojima se vadi ugrušak iz krvne žile. Trenutno se primjenjuju u dva centra u Zagrebu i jednom u Splitu, a u planu je proširenje na Rijeku i Osijek.



2. Dr. Vladimir Kalousek

Kroz arteriju u preponi pacijentu se uvodi dugački kateter sve do mjesta u mozgu gdje se smjestio tromb, kojeg se potom izvuče van. Zahvat se zove mehanička trobmektomija nakon koje se većina pacijenata potpuno oporavi.

 

3. Prof.dr. Višnja Nesek Adam

Liječnici hitne medicine imaju ključnu ulogu jer prvi dolaze u doticaj s pacijentima s moždanim udarom. Važno je na vrijeme osobu transportirati u ustanovu specijaliziranu za moždani udar i paralelno s tim liječnike u toj ustanovi upozoriti da se pripreme za takvog pacijenta.

 

4. dr. Mihaela Leš

Moždani udar je za Hitnu pomoć crvena situacija, jer odmah po dojavi izlazi na teren. Građane je važno informirati o tipičnim i netipičnim simptomima moždanog udara kako bi mogli na vrijeme reagirati i spasiti zdravlje i ljudske živote. 

 

 

Popunite obrazac kako biste se prijavili na listu


Prijava uspješna! Hvala Vam na učlanjivanju.