• Novosti
  • Mozak u pozitivi
  • Kampanje
  • Iskustva
  • Glas liječnika
  • Arhiva obavijesti

U javnosti prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. Srećom, moždani udar se može LIJEČITI i, što je najvažnije,SPRIJEČITI. U liječenju, vrijeme je ključan faktor: što prije zatražite liječničku pomoć imate veće šanse spasiti svoj život i svoje zdravlje od težih posljedica. Zbog toga smatramo da je potrebno, različitim edukacijskim akcijama, kampanjama i putem svih dostupnih medija, upoznati javnost sa simptomima moždanog udarate što učiniti i kamo se uputiti u slučaju postojanja sumnje na moždani udar.

EUROPSKI AKCIJSKI PLAN ZA MOŽDANI UDAR 

Europski Akcijski plan za moždani udar 2018-2030 jasan je skup smjernica, mjera i preporuka za bolju prevenciju i zbrinjavanje pacijenata s ciljem suzbijanja epidemije moždanog udara koja zbog starenja stanovništva prijeti Europi

Zbog zabrinjavajućih trendova koji idu u prilog povećanju broja moždanih udara i njegovih teških zdravstvenih posljedica Plan su zajednički izradili Europski savez za moždani udar –  SAFE i Europska organizacija za moždani udar – ESO te ga koncem svibnja predstavili u Europskom parlamentu tijekom 2. summita za moždani udar.

Istraživanje provedeno u 35 europskih država pokazalo kako se u Europi - zbog starenja stanovništva - do 2035. očekuje povećanje ukupnog broja moždanih udara za 34 posto. Zatim, porast smrtnosti uslijed moždanog udara za 45 posto te povećanje od 25 posto broja preživjelih, ali s dugotrajnim zdravstvenim posljedicama.

Navedene alarmantne brojke ukazuju kako je potrebno što bolje se suočiti s tim javnozdravstvenim izazovom. Nužno je poduzeti mjere i aktivnosti kako bi se moždani udar što učinkovitije prevenirao te osiguralo pravodobno i adekvatno liječenje, ali i rehabilitacija osoba kojima je to potrebno. Plan također upozorava kako je jako važno poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji diljem Europe tako da im se pruži odgovarajuća razine podrške nakon moždanog udara.

Primjena adekvatnih tretmana i usluga iz Europskog akcijskog plana za moždani udar 2018. – 2030., trebali bi, ističe se, uvelike pridonijeti prevenciji moždanih udara u Europi.

Plan predviđa kako se bitku protiv moždanog udara - koji prijeti Europi u epidemijskim razmjerima, može dobiti sustavnim i kontinuiranim provođenjem aktivnih mjera i javnozdravstvenih politika na sedam ključnih razina, od primarne prevencije do života nakon moždanog udara:
 

  1. Primarna prevencija

  2. Organizacija usluga za pacijente s moždanim udarom

  3. Liječenje akutnog moždanog udara

  4. Sekundarna prevencija i organizirana kontrola

  5. Rehabilitacija

  6. Procjena ishoda moždanog udara, i procjena kvalitete medicinske usluge

  7. Život poslije moždanog udara

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji moždani udar godišnje pogađa oko 17 milijuna ljudi na svijetu, a od toga ih 6,2 milijuna ljudi umre od posljedica moždanog udara. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje više od 15.000 osoba dobije moždani udar, a računa se da ih oko 80.000 živi s njegovim posljedicama. To ujedno i prvi od uzroka invalidnosti, drugi uzrok smrtnosti 


SVJETSKI DAN MOŽDANOG UDARA 2018. 
 

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organization) međunarodni dan podizanja svijesti o moždanom udaru 29. listopada obilježit će uz slogan koji naglasak stavlja na život nakon moždanog udara, koristeći se na društvenim mrežama hashtagom #UzdigniSeNakonMoždanogUdara 

Slogan je fokusiran na osvještavanje ključnih problema i potreba oboljelih od moždanog udara. Istovremeno se pažnja javnosti usmjerava i na potrebe i probleme njihovih njegovatelja i skrbnika, kako bi se postigla najbolja moguća kvaliteta života.

U svijetu danas živi približno 80 milijuna ljudi koji su doživjeli moždani udar, od kojih ih više od 50 milijuna živi s nekim oblikom trajne onesposobljenosti kao posljedicom moždanog udara. Za mnoge od njih život nije u potpunosti isti kao prije. No, uz pravilnu njegu i podršku moguće je ostvariti ispunjen život. To nam svakodnevno pokazuju primjeri milijuna osoba koje su preživjele moždani udar i postigle odličan oporavak. 

U razgovoru s osobama koje su preživjele moždani udar i njihovim njegovateljima, te kroz rasprave unutar članica organizacije na temu liječenja i oporavka od moždanog udara, u Svjetskoj organizaciji za moždani udar detektirali su na koji način pomoći boljem oporavku oboljelih:

- Biti ispunjen nadom u najbolji mogući oporavak u ovom trenutku, kao i u budućnosti.
- Primiti psihološku i emocionalnu podršku u skladu s individualnim potrebama.
- Biti uključen u sva područja društva bez obzira na moguću onesposobljenost.
- Primati podršku (financijsku ili neku drugu) kako bi se omogućilo dugoročno zbrinjavanje oboljele osobe.
- Podržati povratak oboljele osobe na posao i/ili na ostale aktivnosti kojima se želi posvetiti nakon moždanog udara.
- Dobiti pristup formalnim i neformalnim uslugama koje oboljelima omogućuju dostupnost potrebnih usluga.
- Povezati se s drugim osobama koje su preživjele moždani udar i njihovim njegovateljima što pomaže oboljelima u pružanju i dobivanju podrške tijekom oporavka od moždanog udara.


MEHANIČKA TROMBEKTOMIJA


Mehanička trombektomija u svjetske je smjernice za liječenje moždanog udara uvedena 2015. godine od kada se rutinski provodi u svim specijaliziranim centrima za liječenje moždanog udara. Metoda omogućava mehaničko vađenje ugruška iz zatvorene krvne žile, čime se ponovno osigurava dotok krvi i svih potrebnih hranjivih sastojaka u odgovarajuće dijelove mozga, istaknula je prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, pročelnica Zavoda za neurologiju KBC Zagreb za zdravstveni portal Cybermed.hr.

Osnovni uvjet uspješne trombektomije je s tehničke strane potpuno izvlačenje ugruška i otvaranje krvne žile, a s patofiziološkog aspekta postojanje još uvijek reverzibilno oštećenog moždanog tkiva koje se, uspostavljanjem cirkulacije, može ponovno u potpunosti oporaviti. Da bi se zadovoljili spomenuti uvjeti potreban je visokoeduciran i multidisciplinaran tim stručnjaka koji se bave moždanim udarom, sofisticirana oprema, kao i odgovarajući stupanj javnozdravstvene osviještenosti i organizacije. I u slučaju kada su ovi uvjeti osigurani, svega će 10-30% bolesnika s moždanim udarom zadovoljiti medicinske kriterije za trombektomiju, a to su početak simptoma unutar 7 sati do dolaska u spomenuti specijalizirani centar za liječenje moždanog udara (u posebnim okolnostima i nakon dodatne neuroslikovne obrade i unutar 24 sata), okluzija (odnosno začepljenje) određenih (endovaskularnom tehnikom dostupnih) krvnih žila mozga (što su u principu velike krvne žile prednje cirkulacije mozga), te nalaz neuroslikovne obrade (u pravilu kompjuterizirane tomografije (CT) mozga) koji upućuje na postojanja određenog, još uvijek "živog" dijela mozga kojeg je moguće brzim uspostavljanjem cirkulacije spasiti. Uvjet za započinjanje trombektomije je i uredan neurološki status prije razvoja moždanog udara.

Metoda ima visoki stupanj učinkovitosti, te u slučaju zadovoljenih svih ranije nabrojenih uvjeta,  omogućava ponovno uspostavljanje prekinute cirkulacije u više od 70% pravilno odabranih bolesnika.

Često slušamo i čitamo o snazi pozitivnog mišljenja. Obično se može čuti savjet – razmišljajte pozitivno, gajite pozitivne misli i to posebno u vrijeme kad sve stvari u stvarnom životu i nisu najidealnije. Sjajno je misliti pozitivno i lagano je, kad se osjećamo dobro i kad je sve oko nas u stvarnom životu lijepo i ugodno.
No mnogo je teže misliti pozitivno kad stvari ne idu dobro, kad imamo loš dan, kad uđemo u prepirku, ili kad ne dobijemo ono što želimo, ili kad nas „pokosi“ stres i tada nemamo želje da razgovaramo ni sa kim.

U takvim situacijama teško je primjeniti snagu pozitivnog mišljenja. Obično smo tada previše umorni ili ljuti, da jedva možemo razmišljati na pozitivan naćin. I tada nas preplave negativne misli. No baš tada mi uistinu trebamo ostati pozitivni, razmišljati pozitivno, biti optimistični i fokusirati se na pozitivne aspekte života.

Ako želimo biti sretni do kraja života, učinimo naš mozak sretnim. Jer negativno rasploženje ometa naše odnose s okolinom, utječe na naše sposobnosti pamćenja, onemogućuje stvaranje novih veza između živčanih stanica, za razliku od pozitivnog raspoloženja, u kojem smo kognitivno snažniji i produktivniji.

Sretni ljudi su kreativniji brže rješavaju probleme i mentalno su življi

Istraživanja su pokazala da pozitivno raspoloženje stimulira rast veza između živčnih stanica, poboljšava kognitivne sposobnosti, djeluje na naše sagledavanje i doživljaj okoline, pojačava pozornost, vodi do više sretnih misli. Sretni ljudi su kreativniji brže rješavaju probleme i mentalno su življi.
Naše misli oblikuju naš karakter i kako djelujemo u životu. Vi ste ono što vi mislite da jeste, i sve vaše aktivnosti, nastaju kao posljedica misli. Vaše unutanje misli uvijek se reflektiraju u vanjskim okolnostima, jer vašim vlastitim promjenenama koje činite u životu, uvijek prethode promjene u načinu kako o nečem mislite.

Svaka naša misao, uzrokuju oslobađanje kemijskih tvari u mozgu.  Ako smo fokusirani na negativne misli, mozak je isključen od svojih pozitivnih mogućnosti djelovanja i razmišljanja što može dovesti i do depresije. S druge strane, pozitivno mišljenje, sretne, optimisične i vesele misli puno očekivanja, smanjuju nivo kortizola i povećavaju nivo serotonina, koji stvara osjećaj ugode i well-being-a. To pomaže da naš mozak funkcionira s maksimalnim kapacitetom.

Sretne misli i pozitivno mišljenje, općenito, podržavaju rast mozga, kao i stvaranje i pojačavanje novih sinapsi (mjesta gdje živčane stanice komuniciraju jedna s drugom), posebno u prefronalnom korteksu, koji služi kao centar integracije svih naših „mozak i um“ funkcija.

Drugim riječima, naš prefrontalni korteks ne samo da regulira signale koje neuroni prenose drugim dijelovima mozga i tijelu, on omogućuje da razmišljamo o tome što fizički radimo. Prefrontalni korteks posebno omogućuje da kontroliramo naše emocionalne odgovore kroz veze s našim dubokom smještenim dijelom mozga – limbičkim mozgom. Daje nam mogućnost da se fokusiramo na bilo što, što izaberemo i da dobijemo uvid u naše procese razmišljanja. Prefrontalni korteks je jedini dio našeg mozga koji može kontrolirati naše osjećaje i ponašanje i pomaže nam usredotočiti se na bilo koji cilj, koji želimo slijediti. Pomaže nam da rastemo kao ljudsko biće, da mijenjamo što želimo promijeniti i da živimo život na način koji odlučimo.

Fascinantne razlike između optimista i pesimista

Neuroznanstvena istraživanja dokazala su da ljudi koji imaju veseliju dispoziciju i optimistični su, obično imaju intenzivniju aktivnost u prefrontalnom korteksu.
Opisane su fascinatne razlike između optimista i pesimista. Optimizam npr. uključuje snažne kognitivne, emocionalne i motivacijske komponente. Optimistični ljudi su boljeg raspoloženja, ustrajniji su i uspješniji i boljeg su fizičkog zdravlja. Optimisti „prisvajaju“ dobre događaje sebi u smislu stalnog događanja dobrih stvari, kao na neki način rezultat svojih zasluga, a loše događaje shvaćaju kao nešto povremeno, rijetko, što se događa katkad ili kasnije, i po njima, obično nastaju zbog drugih ljudi. Pa tako optimisti vode sretan i ispunjen život, provode vrlo mali dio vremena sami, uglavnom su vrlo društveni. Imaju dobre odnose, bolje zdrave navike, snažniji imunitet, žive dulje nego pesimisti.

S druge strane, pesimisti objašnjavaju dobre događaje kao prolazne, a loše događaje kao stalne, upotrebljavajući riječi kao „uvijek“ ili „nikad“. Doživljavaju ih kao osobni neuspjeh, osam su puta češće depresivni od optimista. Postižu lošije rezultate u školi ili na poslu, imaju lošije interpersonalne odnose, kraće žive od optimisa.

Srećom, možemo istrenirati mozak za misli pozitivno

No dobra je vijest, da možemo upotrebiti naš um da istreniramo mozak da prestane stvarati negativne misli koje vode u pesimizam, povećavajući količinu pozitivnih misli koje vode u optimizam. Možemo postati pravi majstori u stvaranju pozitivni misli, koje vode u optimizam, a to stvaranje počinje u našim živčanim stanicama (neuronima).

Frontalni režanj našeg mozga, posebno već spomenuti prefrontalni korteks, odlučuje što je važno, prema količini pažnje koju nečem posvećujemo i kako se osjećamo u vezi toga. Tako, što se više fokusiamo na negativno, stvorit će se više neurona i sinapsi u našem mozgu, koji podržavaju naše negativne misli.
Naš „hipokampus“ (dio mozga  koji je odgovoran za pamćenje i za raspoloženje), omogućuje oslobađanje pohranjenih sjećanja, te emocionalni odgovor koji kreira naš um, može potencijalo promjeniti reakcije našeg mozga. Ako je on negativan i prestrašen, takve će biti i naše buduće reakcije.

Tako sve što radimo ili mislimo, ili vidimo ili osjećamo, reflektira se u određenim dijelovima našeg mozga i u vezama koje naš mozak stvara da bi zadovoljio naše potrebe. Možemo istrenirati naš mozak da misli pozitivne misli.

Svaki čovjek može, ako želi, postati skulptor vlastitog mozga

Počnimo s kreiranjem pozitivnih misli, gledajući na svjetlu stranu, sa skretanjem fokusa u pozitivno, kad se javi negativna misao.
Jer sjetimo se rečenice iz Shakesperovog Hamleta: There is nothing either good or bad, but thinking makes it so!

Pozitivne misli zaista mijenjaju naš mozak. Ne nekim čarobnjačkim trikom, nego stvarno, na fizičkoj razini. Te su promjene rezultat aktivacije mehanizma neuroplastičnosti mozga, koji je prvi opisao američki psiholog William James još davne 1890.godine. Nešto kasnije, 1904, u svojoj knjizi „Textura de sistema nervioso“ španjolski neuroznanstvenik,dobitnik Nobelove nagrade, Santiago Ramon y Cajal, opisao je svoja istraživanja, navodeći svoju poznati rečenicu: “Svaki čovjek može, ako on to želi, postati skulptor vlastitog mozga“! Rezultati njihovih istraživanja pokazala su da  mozak nije statičan organ, koji se ne može mijenjati, već da se, aktiviranjem određenih stimulusa, može mijenjati, aktivacijom novih putova i veza između živčanih stanica, preuzimanjem određenih funkcija i stvaranjem novih stanica, moguće je mijenjati postojeću strukturu, i u zdravlju i u bolesti.

Pa tako i ponavljano pozitivno razmišljanje i pozitivna aktivnost može promijeniti naš mozak i osnažiti područja mozga koja stimuliraju pozitivne osjećaje.

Evo nekih primjera aktivnosti koje možemo poduzeti da promijenimo svoj mozak u „lošim vremenima“.
Svi se bojimo učiniti nešto novo jer se bojimo da nećemo uspjeti. Istina je, međutim, da možemo učiniti skoro sve pokrenemo li akciju, prestanemo razmišljati negativno i promijenimo našu percepciju o svojim mogućnostima i svojoj snazi.

Prisilite se da prestanete razmišljati o razlozima zašto nešto ne možete učiniti, iako se ne osjećate hrabrim i sposobnim. Svaki put, kad se javi negativna misao, istrenirajte svoj mozak na pozitivnu misao. Tada poduzimajte svaki dan male korake prema postizanju vaše cilja ili željene promjene. Slogan „Nike“ firme: „Just do it“ , ima stvarnu vrijednost.

Da li ste se ikada našli u zamci obsesivnog pretjeranog razmišljanja o problemu ili u stanju anksioznosti i brige koja traje danima ili čak tjednima? To vam troši energiju, izaziva nesanicu, mijenja raspoloženje i način života. Fokusiranje na problem samo osnažuje zabrinutost i funkciju brige u vašem mozgu.
Što učiniti? Kad se nađete u takvom ciklusu brige i kompulzivnog razmišljanja, mentalno recite „Stop“ brigama. Podsjetite se da briga nije realna, da je to kompulzivna reakcija,a ne stvarnost. Stavite svoje razmišljanje u drugi okvir, fokusirajući se na pozitivne misli, iako se i dalje osjećate anksiozno. Prisilite se da mislite drugačije misli. Usmjerite svoje akcije u drugom smjeru. Napravite nešto što vas veseli, podiže vam raspoloženje i zabavno je. Slušajte opuštajuću glazbu, nazovite prijatelja, pročitajte odlomak iz knjige koju najviše volite. Otiđite na izložbu, u kino, na kavu s društvom. Ne da bi raspravljali o lošim stvarima koje su se nakupile, već da ih maknete iz fokusa razmišljanja.

Ključ je u ponavljanju tih koraka svaki put kad se počnete pretjerano brinuti, da prekinete taj način razmišljanja i promijenite način kako djeluje vaš mozak.

autorica: Akademkinja Vida Demarin, 


KAMPANJA 2018:  POBIJEDI VRIJEME SPASI MOZAK

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u petak 26. listopada u zagrebačkomu Chromos Toweru na konferenciji za medije predstavljaju kampanju o moždanom udaru “Pobijedi vrijeme#spasi mozak“.

Cilj kampanje je pravovremenim i vjerodostojim informacijama podizati svijest građana o moždanom udaru, metodama liječenja te važnosti preventivne medicine koja spašava ljudske živote i resurse javnom zdravstvu. 

O iskustvu moždanog udara govorit će psihologinja Aleksandra Mindoljević Drakulić, glumac Željko Vukmirica i liječnik obiteljske medicine Hrvoje Jurlina. Ciljeve kampanje predstavit će doc.dr. Hrvoje Budinčević, predsjednik Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara i dr. Maja Silobrčić Radić, specijalist epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.  

U kampanju Pobijedi vrijeme#spasi mozak uključio se širok krug liječnika, pacijenata i javnih osoba koje svojim iskustvom i znanjem nastoje podignuti javnu svijest o moždanom udaru i tako pridonijeti smanjenju broja smrtnih slučajeva i stope invaliditeta od posljedica moždanog udara. Naime, moždani udar je drugi vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i opterećenja bolestima, te jedan od glavnih uzroka demencije. U Hrvatskoj svakih sat i 20 minuta netko umre od moždanog udara.

Nakon službenog djela prikazat ćemo videospot kampanje Pobijedi vrijeme#spasi mozak, čije emitiranje su besplatno podržali kinoprikazivač Cinestar i javni medijski servis HRT.

Videospot za kampanju (kraća verzija) 




Videospot za kampanju (duža verzija)



Isječak s konferencije za tisak:


ISKUSTVA OSOBA KOJE SU PREBOLJELE MOžDANI UDAR.

Kroz osobna iskustva osoba koje su preboljele moždani udar želimo javnosti skrenuti pozornost na moždani udar - ozbiljnu bolest koja ne bira dob, vrijeme ni mjesto. Srećom, moždani udar se može spriječiti i liječiti. Ključno je prepoznati simptome i brzo zatražiti pomoć liječnika koji znaju kako spasiti život i zdravlje od teških posljedica moždanog udara koji je u Hrvatskoj prvi uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti te jedan od glavnih uzroka demencije. 

Kako prepoznati i kako se nositi s posljedicama moždanog udara za kampanju Pobijedi vrijeme#spasi mozak govore: dr. Hrvoje Jurlina, PR i marketinška stručnjakinja Vedrana Hercigonja Majetić, studentica Katarina Sudarić, psihologinja Aleksandra Mindoljević Drakulić, radijska voditeljica Ivana Plechinger i glumac Željko Vukmirica.

1. Hrvoje Jurlina

Važno znati kome se obratiti u slučaju moždanog udara, a posebno je važno znati što uraditi nakon izlaska iz bolnice, jer tada nastupa razdoblje koje zahtijeva trud, njegu, angažman ulaganje cjelokupne obitelji i zajednice.



 

2. Vedrana Hercigonja Majetić

Moždani udar joj se dogodio s 52. godine. Njen život i zdravlje uistinu je spasilo vrijeme: Hitna je došla najbrže što je mogla, a nedugo poslije u KBC Rebro mehaničkom trombektomijom su joj uklonili trom iz moždane žile. Zahvaljujući tome nema ozbiljnijh posljedica moždanog udara, a svoje zdravlje danas čuva zdravim načinom prehrane.




3. Katarina Sudarić

Na Božić 2013. godine s nepunih 18 godina života dogodio joj se moždani udar. Uzrok je bio urođeni višak krvnih žila u mozgu. Nakon strašne životne epizode, najvažnije je, kaže, prihvatiti tu činjenicu i krenuti dalje pozitivno kroz život na najbolji mogući način.

 

4. Aleksandra Mindoljević Drakulić

Nakon moždanog udara život joj se iz temelja promijenio. Stvari koje je ranije voljela sad je morala staviti sa strane i okrenuti se mirnijem životu. No, pronalazi u sebi energiju za okrenuti novu stranicu u životu... 

 

5. Ivana Plechinger 

Najteže joj se bilo pomiriti s činjenicom da joj se moždani udar dogodio s 39 godina, jer je mislila kako se to događa starijim ljudima. Bila je osoba koja se stalno zabrinjavala i uvjerena je da je taj strah bio okidač za moždani udar. Zato danas svima govori kako je u životu ključno imati pozitivan stav.

 

6. Željko Vukmirica

Imao je sreću u nesreći da je Hitna pomoć bila u blizini i odmah je transportiran u bolnicu gdje je dobio odgovarajuću terapiju. Moždani udar ga je naučio koliko je važno jesti redovito u isto vrijeme i poći spavati u isto vrijeme


 

KAMPANJA: POBIJEDI VRIJEME SPASI MOZAK 2018
 

Iako još nije došlo do konačne prekretnice u liječenju moždanog udara, znatan napredak učinjen je posljednih nekoliko desetljeća. Danas se puno više zna o učestalosti i sprječavanju moždanog udara, faktorima rizika, dijagnostici i liječenju, te rehabilitaciji. 

Među našim sugovornicima su vrhunski liječnici koji predano rade na spašavanju zdravlja i ljudskih života od posljedica moždanog udara da svojim znanjem i iskustvom pomognu objasniti što većem dijelu stanovništva koji su njegovi simptomi, te što učiniti i kamo se uputiti u slučaju postojanja sumnje na ovo teško neurološko zbivanje u organizmu. 

  • prof. dr. neurologinja, doktorica Zdravka Poljaković pročelnica Zavoda za intenzivnu neurologiju KBC-a Zagreb i predsjednice Hrvatskog neurološkog društva;
  • intervencijski radiolog dr. Vladimir Kalousek koji u KBC-u Sestre milosrdnice sa svojim timom pacijentima uklanja opasne trombove iz moždane krvne žile;
  • doktorica primarijus Višnja Nesek Adam, predsjednica Hrvatskog društva za hitnu medicinu i dr. Mihaela Leš, također iz sustava hitne medicinske pomoći, ključnih karika u spašavanju zdravlja i ljudskih života;
 
1. prof. dr. Zdravka Poljaković


U Hrvatskoj su dostupne uspješne metode liječenja, tzv. rekanalizacijske terapije kojima se vadi ugrušak iz krvne žile. Trenutno se primjenjuju u dva centra u Zagrebu i jednom u Splitu, a u planu je proširenje na Rijeku i Osijek.



2. Dr. Vladimir Kalousek

Kroz arteriju u preponi pacijentu se uvodi dugački kateter sve do mjesta u mozgu gdje se smjestio tromb, kojeg se potom izvuče van. Zahvat se zove mehanička trobmektomija nakon koje se većina pacijenata potpuno oporavi.

 

3. Prof.dr. Višnja Nesek Adam

Liječnici hitne medicine imaju ključnu ulogu jer prvi dolaze u doticaj s pacijentima s moždanim udarom. Važno je na vrijeme osobu transportirati u ustanovu specijaliziranu za moždani udar i paralelno s tim liječnike u toj ustanovi upozoriti da se pripreme za takvog pacijenta.

 

4. dr. Mihaela Leš

Moždani udar je za Hitnu pomoć crvena situacija, jer odmah po dojavi izlazi na teren. Građane je važno informirati o tipičnim i netipičnim simptomima moždanog udara kako bi mogli na vrijeme reagirati i spasiti zdravlje i ljudske živote. 

 

Stare obavijesti








29.10.2021. Svjetski dan svjesnosti o moždanom udaru 

Poštovani,
povodom Svjetskog dana svjesnosti o moždanom udaru koji se obilježava dana 29. listopada  godine, kampanja Svjetske organizacije za moždani udar (World Stroke Organization) usmjerena na prepoznavanje znakova moždanog udara i mogućnostima učinkovitog liječenja s porukom „uštedimo dragocjeno vrijeme“ (save#precioustime – uštedimo#dragocjenovrijeme). Ranim prepoznavanjem znakova moždanog udara kao i pravovremenom primjenom reperfuzijskog liječenja (sistemska tromboliza/mehanička trombektomija) značajno se može smanjiti onesposobljenost nakon moždanog udara i ostvariti dobar klinički ishod. Ova kampanja komplementarna je s inicijativom G.R.O.M., gdje je Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara partner u projektu.  
U nastavku se nalazi link na video koji smo prije nekoliko godina pripremili u sklopu kampanje pobijedi vrijeme # spasi mozak koja je također komplementarna s ovogodišnjom kampanjom Svjetske organizacije za moždani udar i inicijativom G.R.O.M.
Link na GROM inicijativu: https://mozdani.hr
Link HDPMU video (kraći): https://youtu.be/1_F3rJhmqws
Link HDPMU video (duži):  https://youtu.be/7vumoC0OTOg
Link WSO video:  https://www.youtube.com/watch?v=8u2JDKxeLVM
Na ovaj dan Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara želi također želi ukazati na:  važnost i implementaciju Europskog akcijskog plana za moždani udar u Hrvatskoj te mogućnost procjene rizika i prevencije moždanog udara putem mobilnih i web aplikacija.  


29.9.2021. 6. simpozij povodom Svjetskog dana moždanog udara  - 26.10.2021. 

Poštovani,
s obzirom na interes koji je pokazan je prethodnim simpozijima povodom Svjetskog dana moždanog udara 2020. godine i HDPMU webinara: Migrena i moždani udar i Reghabilitacija moždanog udara, i ove godine ćemo organizirati Simpozij povodom Svjetskog dana moždanog udara, gdje će se prikazati odabrani objavljeni radovi iz područja moždanog udara.
S ovim simpozijem/webinarom nastavljamo s predavanjima u sklopu naših redovitih sastanaka Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, prije početka pandemije koronavirusom.
I ovaj simpozij bit će snimljen, a video zapisi predavanja biti će dostupni na web stranici.
U nastavku se nalazi program simpozija.
 
Program

  6. simpozij povodom Svjetskog dana moždanog udara – 26.10.2021.
Moderatori: S. Tomasović & HBudinčević
14.00-14.05 Uvodne napomene
14.05-14.25 H. Budinčević: Svjetski dan moždanog udara 2021.
14.25-14.45 M. Seferović: Uloga hormona štitnjače u promjeni karotidne stijenke i metabolizmu masti u žena
14.45-15.05 V. Kalousek: Nove mogućnosti endovaskularnog zbrinjavanje moždanog udara – naša iskustva
15.05-15.25 D. Ozretić: Utjecaj COVID-19 pandemije na endovaskularno zbrinjavanje moždanog udara – naš doprinos
15.25-15.45 S. Rutović: PTSP i moždani udar
15.45-16.00 Stanka
16.00-16.15 K. Baotić: My Way – Tjelesna aktivnost u rehabilitacijskim programima osoba s moždanim udarima.
16.15-16.30 I. Maduna: Antitrombotska terapija i prvi moždani udar u osoba s fibrilacijom atrija
16.30-16.45 D. Vidaković:  Antitrombotska terapija i ponovljeni moždani udar u osoba s fibrilacijom atrija
16.45-17.00 Rasprava
17.00-17.30 H. Jurlina: Izazovi antikoagulacijskog liječenja u vrijeme pandemije 
H. Jurin: DOAK u rizičnog bolesnika – korist koja nadmašuje štetu?
17.30-17.45 Zaključci



















 
































Članovi organizacijskog odbora: Vida Demarin, Hrvoje Jurlina, Sanja Tomasović, Gordana Sičaja i Hrvoje Budinčević.
 
Bodovi stručnih komora:  HLK (5 bodova za asivno sudjelovanje)HKF i HKMS (u postupku).
Molimo Vas da se registrirate na slijedećoj web stranici/poveznici: 
https://forms.gle/mhnwGJB4W537ofuZ9
 
Za upite pošaljite mail na: info@mozdaniudar.hr
Webinar će biti dostupan na: https://join.freeconferencecall.com/hdpmu

Za sponzoriranje simpozija možete poslati upit na: info@mozdaniudar.hr


29.9.2021. Webinari -  19. znanstveni skup o poremećajima mozga - 19.10.2021. 

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI Razred za medicinske znanosti
s
Međunarodnim institutom za zdravlje mozga, HISPA-om Hrvatska Hrvatskim društvom za prevenciju moždanog udara
 
organiziraju
 
19. znanstveni skup o poremećajima mozga:
Klinička psihoneuroendokrinoimunologija u prevenciji bolesti mozga i srca
 
koji će se održati u utorak, 19. listopada 2021. godine preko web platforme online
 
Znanstveni odbor – Redoviti članovi HAZU- Razred za medicinske znanosti: Ž. Cvetnić, I. Čikeš, D. Dekaris, V. Demarin, B. Jelaković, V. Jerolimov, Ž. Kaštelan, I. Kostović, Z. Kusić, J. Madić, D. Matičić, D. Miličić, M. Pećina, Ž. Reiner, D. Rukavina, M. Samaržija, M. Šitum, S. Vukičević
Organizacijski odbor: V. Demarin, E. Galić, H. Budinčević
           
Program:
Radno predsjedništvo: Akademkinja Vida Demarin i akademik Davor Miličić
           
15.00-15.05 – Akademkinja Vida Demarin: Otvaranje skupa
15.05-15.25 – Akademkinja V. Demarin: Osnovni principi psihoneuroendokrinoimunologije – utjecaj stresa
15.25-15.45 – Dr. Sanja Toljan: Dnevna krivulja kortizola kao dijagnostički parametar u PNEI.
15.45-16.05 – Akademik D. Miličić: PNEI pristup u prevenciji bolesti srca
16.05-16.25 – Doc.dr.sc. Edvard Galić: Konvencionalni pristup u prevenciji kardiovaskularnih bolesti 
16.25-16.45 – Doc.dr.sc. Hrvoje Budinčević: Konvencionalni pristup u prevenciji moždanog udara
16.45-17.05 – Doc.dr.sc. Sandra Morović: Prevencija migrene: Ima li mjesta za PNEI pristup
17.05-17.15 – Završna rasprava
 
 
Sudjelovanje na skupu biti će vrednovano bodovima Hrvatske liječničke komore - 4 boda za pasivno sudjelovanje.

Kotizacije nema.
 
Registracija na: https://forms.gle/d9sfetcr8D7NPxWv7

 




21.6.2021. 
Povodom Hrvatskog dana moždanog udara koji se obilježava dana 21.6.2021. godine radi podizanja svjesnosti o moždanom udaru, Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara želi ukazati na: 1) važnost i implementaciju Europskog akcijskog plana za moždani udar u Hrvatskoj te 2) mogućnost procjene rizika i prevencije moždanog udara putem mobilnih i web aplikacija.  
 
1) Europski akcijski plan za moždani udar
U prilogu se nalazi priopćenje za tisak kojeg su povodom Europskog dana svjesnosti o moždanom udaru (11.5.2021) pripremile dvije krovne europske udruge za borbu protiv moždanog udara.
Sažetak se nalazi u nastavku: 
 
Na Europski dan svjesnosti o moždanom udaru (11. svibnja 2021.) pokrenuta je pan-europska akcija za potpisivanje i provođenje Deklaracije o Europskom akcijskom planu za moždanom udaru kako bi se riješio jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u Europi.
Europska organizacija za moždani udar (eng. European Stroke Organisation - ESO) i Europski savez za moždani udar (eng. Stroke Alliance for Europe - SAFE) pozivaju ministarstva zdravstva diljem Europe da potpišu Deklaraciju o Europskom akcijskom plana za moždani udar.
Cilj Europskog akcijskog plana za moždani udar je poboljšati cijeli put skrbi, od prevencije i ranog liječenja moždanog udara, do potpore i njege nakon moždanog udara. Provedbom Europskog akcijskog plana za moždani udar poboljšat će se ishodi za pacijente i njegovatelje
što će povoljno utjecati i na troškove liječenja moždanog udara u svim zemljama Europe.
 
Europski akcijski plan za moždani udar (SAP-E) uključuje četiri cilja do 2030. godine:
1. Smanjiti broj moždanih udara u Europi za 10 %
2. Više od 90% osoba s moždanim udarom u Europi liječiti u posebnoj jedinici za liječenje
moždanog udara kao prvom razinom skrbi
3. Imati nacionalne planove za moždani udar koji uključuju cijeli lanac skrbi od primarne
prevencije do života nakon moždanog udara
4. U potpunosti provesti nacionalne strategije za multisektorske intervencije javnog zdravstva u cilju promicanju i olakšavanju zdravog načina života te kako bi se smanjili okolišni,
socioekonomski i obrazovni čimbenici koji povećavaju rizik od moždanog udara.
 
Posjetite https://actionplan.eso-stroke.org/

2) Mogućnost procjene rizika i mogućnosti prevencije moždanog udara putem mobilnih i web aplikacija.  
Procjena rizika od moždanog udara važna je stavka u borbi protiv moždanog udara i smanjivanja učestalosti i posljedica moždanog udara. Procijenite sami rizik od moždanog udara na našoj web stranici. 
Posljednjih godina aktivno sudjelujemo u razvoju te prijevodu mobilne aplikacije Stroke Riskometer (riskometar za moždani udar) kojom se osim procjene rizika mogu dobiti i savjeti za smanjenje rizika od moždanog udara putem mobilne aplikacije. Pristup premium sadržaju (individualiziranom sadržaju) je besplatan ukoliko se podijeli putem socijalnih medija.




13.5.2021. 

Europski savez za moždani udar (Stroke Alliance za Europu) najavljuje 2. webinar u  sklopu edukacija o životu nakon moždanog udara
Drugi u seriji besplatnih webinara o životu nakon moždanog udara odnosi se na intimnost i seks nakon moždanog udara - kako započeti razgovor, 20. svibnja, otvoren je prijavu na:  bit.ly/3edVHxp
 
Intimnost i seks su važni. Međutim, za mnoge osobe koje su preživjele moždani udar to je neugodna tema s kojom se bore i suočavaju. Osim toga, mnogi zdravstveni djelatnici ne osjećaju se samopouzdano ili sposobno razgovarati o seksu ili znati kako najbolje savjetovati i podržati pacijente ili njihove obitelji.
 
Ovaj će webinar podijeliti saznanja iz nekoliko perspektiva i predložiti kako bismo mogli započeti pozitivne i otvorene razgovore o intimnosti. Također naglašava potrebu za većom sviješću o seksu i intimnosti nakon moždanog udara.
 
Registracija je besplatna na: bit.ly/3edVHxp
 
Ako ste propustili naš prvi webinar o prioritetima i putovima napretka, sada možete to pregledati na web-stranici: elasf.org





11.5.2021. Europski dan svjesnosti o moždanom udaru - više na našoj Facebook i Twitter stranici te https://www.mozdaniudar.hr/o-mozdanom-udaru/safe-istrazivanja/75

Podržite Europski akcijski plan za moždani udar potpisivanjem Deklaracije o Europskom akcijskom planu za moždani udar na Europski dan svjesnosti o moždanom udaru 11.5.2021.
















24.3.2021. Online grupe podrške za skrbnike osoba s moždanim udarom od 31.3.2021. 



Moždani udar pogađa veliki broj ljudi svih dobnih skupina, a indirektno i njihovu okolinu. Oporavak i
posljedice nakon moždanog udara su individualne, te se osoba oporavlja svojim određenim tempom,
a osobama koje se brinu za njih tijekom opravka se javljaju određena pitanja, nedoumice i osjećaj
izgubljenosti. Kod velikog broja ljudi oštećen je komunikacija, socijalno i fizičko funkcioniranje, zbog
čega su vaši osjećaji u potpunosti razumljivi.
Nakon što je Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara provelo pilot programa online
radionica u studenom i prosincu 2020 godine, projekt se nastavlja kroz novi ciklus od 4 susreta 31.3.,
13.4., 27.4. i 11.5.2021. godine s početkom u 18 sati preko platforme Free Conference call.
Predviđeno trajanje radionice je 45 minuta. Sve zainteresirane molimo da se prijave na:
https://forms.gle/o6ewWh2nR8FLaKuE9
Radionice su besplatne.
Teme koje će u ovom ciklusu biti obrađivane biti će usmjerene na pružanje pomoći i podrške
pojedincima koji se svakodnevno provode vrijeme s osobama koje su preboljele moždani udar i
suočavaju se sa različitim izazovima. Obrađivati će se teme vezane uz prihvaćanje i suočavanje s
novom situacijom u Vašem životu kroz vlastito osnaživanje i usvajanje psihoterapijskih i
komunikacijskih tehnika. Zahvaljujući gostima predavačima obraditi će se i teme vezane uz
ostvarivanje rehabilitacijskih i socijalnih prava, kako prilagoditi svakodnevni prostor i provoditi
osobnu njegu osobe koje je prebolila moždani udar kao i kako olakšati i poticati pokretljivost i opće
fizičko stanje Vaše bliske osobe.
Radionice će se provoditi grupno te je potrebno minimalno petero prijavljenih da se radionica održi.
Ciklus radionica vodit će Jelena Bartolović Vučković, prof. logopedije i Maja Maček, prof. edukacijski
rehabilitator, psihoterapeut.
 



16.2.2021. HDPMU Webinar - Rehabilitacija moždanog udara  - 17.3.2021. 



S obzirom na interes koji je pokazan je prethodnim simpozijima povodom Svjetskog dana moždanog udara 2020. godine i HDPMU webinara: Migrena i moždani udar, odlučili smo nastaviti s organiziranjem sljedećeg simpozija pod naslovom HDPMU webinar: Rehabilitacija moždanog udara
S ovim simpozijem/webinarom nastavljamo s predavanjima u sklopu naših redovitih sastanaka Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, prije početka pandemije koronavirusom.
I ovaj simpozij bit će snimljen, a video zapisi predavanja biti će dostupni na web stranici: www.mozdaniudar.hr.
U nastavku se nalazi program simpozija.

17.3.2021. HDPMU Webinar: Rehabilitacija moždanog udara – modul 1.
Moderatori: S. Butković Sodo & S. Vlašić & H. Budinčević
14.00-14.10 S. Butković Soldo & S. Vlašić & H. Budinčević: Uvodne napomene
14.10-14.30 V. Demarin: Neuroplastičnost u rehabilitaciji moždanog udara
14.30-14.50 H. Budinčević: Rana rehabilitacija moždanog udara
14.50-15.10 J. Ivković: Mogućnosti stacionarne rehabilitacije moždanog udara
15.10-15.25 Stanka
15.25-15.45 M. Telebuh: Bobath koncept u rehabilitaciji moždanog udara
15.45-16.05 K. Baotić: Vojta koncept u rehabilitaciji moždanog udara
16.05-16.25 S. Poznić: PNF koncept u rehabilitaciji moždanog udara
16.25-16.45 I. Popović: Robotika u rehabilitaciji moždanog udara
16:45-17:00 Moderirana rasprava

Članovi organizacijskog odbora: Vida Demarin, Silva Butković Soldo, Sanjica Vlašić, Hrvoje Jurlina i Hrvoje Budinčević.
 
 
Kotizacija: 100kn (za sudionike koji nisu članovi Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara)
 
Uplatu izvršiti do 15.3.2021. godine na račun ANHU doo (tehnički organizator) , Ul. grada Vukovara 271, Zagreb, OIB: 81547131620, IBAN: HR9123600001102648172 (Zagrebačka banka), BIC: ZABAHR2X. Prilikom uplate navedite ime i prezime.
 
Bodovi stručnih komora:  HLK i HKF (u postupku).
Molimo Vas da se registrirate na slijedećoj web stranici/poveznici: 
https://forms.gle/jaQfhbgkN7iVRYZTA
 
Za upite pošaljite mail na: info@mozdaniudar.hr
Webinar će biti dostupan na: https://join.freeconferencecall.com/hdpmu

Za sponzoriranje simpozija možete poslati upit na: info@mozdaniudar.hr
 



31.12.2020. 

Mobilna aplikacija HEP-I-MOZAK dostupna putem ovog linka

9.12.2020. 
Za bodove je potrebno ispuniti evaluacijski upitnik koji se nalazi na web stranici: https://www.mozdaniudar.hr/webinar/bodovi/57 (korisničko ime i lozinka je poslana putem maila). 


7.12.2020. 
Registriranim sudionicima HDPMU Webinara: Migrena i moždani udar poslan je mail s pristupnim podacima. 
 



6.12. 2020. Izvješće MY WAY projekta: klinknite ovdje

 
 





9.11.2020. HDPMU Webinar - Migrena i moždani udar dana 9.12.2020 

S obzirom na interes koji je pokazan je prethodnom simpoziju povodom Svjetskog dana moždanog udara 2020 kojeg smo organizirali u suradnji s Klinikom za neurologiju Kliničke bolnice „Sveti Duh“ u Zagrebu, gdje smo imali preko 800 sudionika na webinaru, a neki naši materijali su u svega tjedan dana naknadno pregledani putem YouTube-a kanala i preko 800 puta, odlučili smo se u istom sastavu organizirati sljedeći simpozij o povezanosti migrene (koja se spada u grupu vaskularnih glavobolja) i moždanog udara kao najpoznatije manifestacije cerebrovaskularne bolesti.
S ovim simpozijima ostvarit ćemo i broj predavanja koja smo bili predvidjeli u sklopu naših redovitih sastanaka Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, prije početka pandemije koronavirusom.
I ovaj simpozij bit će snimljen, a video zapisi predavanja biti će dostupni na You Tube kanalu.
U nastavku se nalazi program simpozija.
 
Program

9.12.2020.          HDPMU Webinar: Migrena i moždani udar

                           Moderatori: A. Vladić & H. Budinčević
14.00-14.20        Vida Demarin: Liječenje glavobolja i migrena kroz povijest
14.20-14.40        Marija Ernoić: Epidemiologija i klinička slika migrene
14.40-15.00        Koraljka Bačić Baronica: Akutno liječenje migrene
15.00-15.20        Sonja Antić: Profilaktičko liječenje migrene 
15.20-15.40        Pauza
15.40-16.00        Sanja Tomasović: Nefarmakološke metode liječenja migrena
16.00-16.20        Sanjica Vlašić: Fizioterapeutski pristup u liječenju kronične tenzijske ili migrenske glavobolje.
16:20-16:40        Hrvoje Budinčević: Migrena i moždani udar
16:40-17:00        Rasprava
 

Članovi organizacijskog odbora: Vida Demarin, Sanja Tomasović, Gordana Sičaja, Sanjica Vlašić, Hrvoje Budinčević.
  
Kotizacije nema.
Bodovi stručnih komora:  HLK (4 boda za sudionike), HKMS, HKF, HKZR (u postupku).
Molimo Vas da se registrirate na slijedećoj web stranici/poveznici: 
https://forms.gle/VSYoxU1LPmtYdfww7
 
Za upite pošaljite mail na: info@mozdaniudar.hr

Za sponzoriranje simpozija možete poslati upit na: info@mozdaniudar.hr
 
Prijava na webinar
 
 

8.11.2020. 

Online grupa podrške za skrbnike osoba s moždanim udarom i smetnjama govora od 24.11.2020. godine.  

Posljedice moždanog udara su različite, a kod velikog broja ljudi oštećena je komunikacija i socijalno funkcioniranje. Kod naših voljenih se događaju promjene, a osoba koja se brine za njih povremeno se osjeća izgubljenom u cijeloj toj situaciji. I taj osjećaj je potpuno u redu i razumljiv. Vaša uloga životnog partnera, djeteta, roditelja se u potpunosti promijenila, kao i način komunikacije s Vama važnom i voljenom osobom.
Stoga, Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara organizira ciklus on-line psihoedukativnih radionica za članove obitelji naših korisnika. Važno je biti podrška sebi kako bismo mogli biti podrška drugima.
Radionice će se odvijati kroz 3 susreta 24. 11., 8.12. i 22.12.2020. s početkom u 18 sati preko platforme FreeConferenceCall aplikacije. Predviđeno trajanje radionice je 45 minuta. Zbog ograničenog broja mjesta i dobivanja potrebnih podataka za prijavu potrebno je se prijaviti na: https://forms.gle/gQ4mNNQXvyTmdDeg8
Radionice su besplatne.
Obrađivati će se teme vezane uz komunikaciju s osobama nakon moždanog udara, prihvaćanje i suočavanje s novom situacijom u Vašem životu. Usmjerit će se na pružanje podrške pojedincima koji svakodnevno provode vrijeme s osobama koje su preboljele moždani udar, suočavanje sa svakodnevnim izazovima kroz vlastito osnaživanje i usvajanje raznih psihoterapijskih i komunikacijskih tehnika.
Radionice će se provoditi grupno te je potrebno minimalno petero prijavljenih da se radionica održi.
Ciklus radionica vodit će Jelena Bartolović Vučković, prof. logopedije i Maja Maček, prof. edukacijski rehabilitator, psihoterapeut. 

Prijava na radionicu


 



26.10.2020. 
 

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju vezanu za pandemiju koronavirusom odlučili smo se ove godine ovogodišnju kampanju povodom Svjetskog dana moždanog udara održati virtualno.
Moto ovog dana je #PokreniSe (#JoinTheMovement) i nastavak je kampanje od prošle godine #NeBudiTaj (#DontBeTheOne) kojom se želi naglasiti važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji moždanog udara.
1. Možete slobodno pristupiti predavanjima koje smo pripremili na web stranici društva: https://www.mozdaniudar.hr/webinar/program/54 - odabirom predavanja možete ga pogledati.
2. Procijenite rizik od moždanog udara na našoj web stranici: https://www.mozdaniudar.hr/izracunajte-rizik-od.../15
Ili preuzmite besplatnu aplikaciju Stroke Riskometer na: https://www.strokeriskometer.com/ - koja je dostupna na hrvatskom jeziku.
3. Pridružite se globalnom plesnom lancu - izazovu (challenge-u) Svjetske organizacije za moždani udar (World Stroke Organization) - snimite video sa pokretom i podijelite ga na: - https://www.world-stroke.org/.../world-stroke-global...
4. Ne zaboravite da u doba pandemije moždani udar ne ostaje kući što je također jedna od poruka koja se tijekom pandemije koronavirusom šalje i koristi se hashtag #strokedontstayathome
Više o moždanom udaru pročitajte na: www.mozdaniudar.hr
#PokreniSe #jointhemovement
#dontbetheone #NeBudiTaj
#strokeriskometer
#strokedontstayathome
#hdpmu




23.10.2020. 
5. simpozij povodom Svjetskog dana moždanog udara održat će se putem webinara 27. i 28. listopada 2020. godine
Link za snimljena predavanja 
 



1.7.2020. 
HDMPU je postao član u ERASMUS+ SPORT projektu naziva MY WAY - više pogledajte na poveznici: https://www.myway-project.org

 logo MyWay





28.5.2020.
Europski akcijski plan je dostupan i na hrvatskom jeziku (prijevod HDPMU - Nikolina Letina, Hrvoje Jurlina i Hrvoje Budinčević) - za preuzimanje klikni ovdje




Više o ovoj temi: https://www.safestroke.eu/2019/09/12/translation-of-the-stroke-action-plan-for-europe-reaching-wider-audiences/
 




S obzirom na pandemiju korona virusom (COVID-19) odgađaju se sve aktivnosti Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara koje uključuju izravni socijalni kontakt (predavanja, radionici, savjetovanja u prostorijama društva). 
I dalje smo dostupni na mail: info@mozdaniudar.hr ili croatianstrokesociety@gmail.com ili telefon: 01/5513137 za Vaša pitanja. 



30.3.2020. 
Konverzacija za osobe s afazijom za vrijeme COVID-19 pandemije - za preuzimanje klikni ovdje
Preveli: Jelena Bartolović i Hrvoje Budinčević 



3.3.2020. 
Novosti o partnerstvu Stroke Alliance for Europe u europskim istraživačkim projektima moždanog udara -  za više kliknite ovdje


NOVA VERZIJA RISKOMETRA ZA MOŽDANI UDAR - uskoro i novo izdanje na hrvatskom jeziku. 

Cover art




18.2.2020. u 17h - HDPMU predavanje: "Epilepsija nakon moždanog udara" - dr. Ana Sruk
Chromosov toranj, Ulica grada Vukovara 271 - prizemlje

29.1.2020. u 17h - predavanje: "Nutricionizam danas- trendovi & antistress & antiaging prehrana" - dr.sc. Mirela Marić
Chromosov toranj, Ulica grada Vukovara 271 - prizemlje


27.11.2019. u 17h - predavanje: "Tjelesna aktivnost i zdravlje mozga" - doc.dr.sc. Sandra Morović - Chromosov toranj, Ulica grada Vukovara 271 - prizemlje - Bodovano od HLK (4 boda). 

13.11. 2019. od 10 do 19 sati HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI organizira tradicionalnu manifestaciju: DAN OTVORENIH VRATA HAZU, kada će javnosti će biti otvorena palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

Iz programa izdvajamo predavanje ŽIVOTNI STIL I ZDRAVLJE MOZGA – najnovije spoznaje o očuvanju zdravlja mozga – akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU (velika dvorana) u 17h


 

  

Program kliknite ovdje

AKTIVNOSTI POVODOM SVJETSKOG DANA MOŽDANOG UDARA (23.10. do 30.10.2019)

WORLD STROKE DAY : https://www.worldstrokecampaign.org/world-stroke-day-campaign/events/world-stroke-day-croatian-stroke-society-hrvatsko-drutvo-za-prevenciju-modanog-udara-5db32f83420c22.50178718
 
Datum I sat Aktivnost Adresa
23.10.2019. 
17.00-19.00
1) Predavanje
Akademkinja Vida Demarin: Kako očuvati zdravlje mozga?
2) Procjena rizika od moždanog udara
Chromosov toranj
Ulica grada Vukovara 271
Zagreb
25.10.2019.
09.00-14.00
18.znanstveni skup o poremećajima mozga: Srce i mozak – čimbenici rizika i prevencija

Knjižnica HAZU
Trg J.J. Strossmayera 18
Zagreb
26.10.2019. 
10.00.-12.00
Javno zdravstvena akcija: Vrijeme je mozak – Spriječimo moždane udare
OB “Dr. T. Bardek” Koprivnica, Odjel za neurologiju
Zrinski trg
Koprivnica
26.10.2019. 
10.00.-12.00
Preventivna javno-zdravstvena akcija – mjerenje tlaka I procjena rizika od moždanog udara Trg kraja Tomislava,
Samobor
27.10.2019. 
10.00.-12.00
Preventivna javno-zdravstvena akcija – mjerenje tlaka I procjena rizika od moždanog udara
 
Trg Ivana Pavla II
Zaprešić
28.10.2019.
16.30-18.00
Predavanje: Doc. H. Budinčević: Kako spriječiti moždani udar? Dom umirovljenika Maksimir
Hegedušićeva 20, Zagreb
29.10.2019. 
10.00.-12.00
Preventivna javno-zdravstvena akcija – mjerenje krvnog tlaka I procjena rizika od moždanog udara
 
Domovi zdravlja Zagrebačke županije
Matice Hrvatske 5
Velika Gorica te
Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sv. Ivan Zelina, Vrbovec, Zaprešić
29.10.2019. 
10.00.-12.00
 
12.45.-14.00
1) Preventivna javno-zdravstvena akcija – mjerenje krvnog tlaka I procjena rizika od moždanog udara
2) Simpozij povodom Svjetskog dana moždanog udara
Klinička bolnica “Sveti Duh”
Sveti Duh 64
Zagreb
 
30.10.2019.
16.00-17.00
Predavanje: Doc. H. Budinčević: Kako spriječiti moždani udar? Dom umirovljenika “Sveta Ana”
Islandska 2, Zagreb



 


23.10. 2019. u 17h - Chromosov toranj, Ulica grada Vukovara 271 - prizemlje
Predavanje povodom Svjetskog dana moždanog udara

Akademkinja Vida Demarin: "Kako očuvati zdravlje mozga?"

25.9.2019. u 17h - predavanje: "Kako spriječiti moždani udar" - doc.dr.sc. Hrvoje Budinčević
Chromosov toranj, Ulica grada Vukovara 271 - prizemlje
Nakon predavanja predviđena je akcija procjene rizika od moždanog udara. 


17.9.2019. posjetite nas na 16. Maksimirskim jesenima od 10 do 13h - gdje imamo savjetovalište s procjenom rizika od moždanog udara. 



NOVI UPITNIK

Kliniknite na: https://forms.gle/p526yf1dYPswJsAs6



ANKETA O MOŽDANOM UDARU (klikni na sliku): 

Više o anketi: klikni ovdje



Što je moždani udar?


Moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti!

Uzrokovan je poremećajem moždane cirkulacije, koja dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, uzrokujući oštećenje i odumiranje živčanih stanica.

Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo.

  • 15 MILIJUNA LJUDI DILJEM SVIJETA NA GODINU DOŽIVI MOŽDANI UDAR, A NJIH SKORO 6 MILIJUNA UMRE OD POSLJEDICA MOŽDANOG UDARA
  • SVAKE 2 SEKUNDE NETKO DOŽIVI MOŽDANI UDAR
  • SVAKIH 6 SEKUNDI 1 OSOBA UMRE OD MOŽDANOG UDARA
  • 1 OD 6 OSOBA U DOBI OD 15 DO 60 GODINA DOŽIVJET ĆE MOŽDANI UDAR

Zbog čega je došlo do moždanog udara?


Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza — bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile, što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile.

Zašto svi moramo znati prepoznati znakove moždanog udara?

Ako se moždani udar prepozna na vrijeme, i ako nema kontraindikacije za primjenu, postupak tzv. trombolize može značajno poboljšati ishod kod ishemijskih moždanih udara (a oni čine oko 85% svih moždanih udara).

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
  • poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
  • naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
  • gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima

Brošure o moždanom udaru na Hrvatskom jeziku (u suradnji sa Stroke Alliance for Europe) 




Akcijski plan za suzbijanje epidemije moždanog udara u Europi -  na Engleskom jeziku



Istraživanje o zbrinjavanju moždanog udara u Europi - objavljeno u European Stroke Journal (2018)
Autori: Diana Aguiar de Sousa, Rascha von Martial, Sonia Abilleira, Thomas Gattringer, Adam Kobayashi, Miquel Gallofre, Franz Fazekas, Istvan Szikora, Valery Feigin, Valeria Caso i Urs Fischer, za ESO ESMINT EAN SAFE anketu o zbrinjavanju moždanog udara

    


 

 

Prijava za volontiranje


Pristupnica za članstvo