Što je moždani udar?

Što je moždani udar?

Moždani udar među najčešćim je uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Događa se kada se opskrba krvi u mozgu prekine, a stanice mozga propadaju - umiru. Oštećenje moždanih stanica može dovesti do tjelesnog invaliditeta, ali i promijeniti način na koji razmišljate ili kako se osjećate. Moždani udar uzrokuje veći spektar invaliditeta od bilo kojeg drugog stanja. Srećom, mnoge posljedice moždanog udara mogu se liječiti, a rehabilitacija može pomoći osobama da se oporave koliko god mogu.

Dvije glavne vrste moždanog udara:
  1. Ishemijski moždani udar - nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu odnosno zbog ugruška;
  2. Hemoragijski moždani udar - nastaje zbog krvarenja u mozgu ili oko mozga. Naziva se još i izljevom krvi u mozak.
TIA (tranzistorna ishemijska ataka) ili mini-moždani udar glavni je znak upozorenja za moždani udar. TIA je isto što i moždani udar osim što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna žila u mozgu postaje začepljena, ali prolazno.

Rizik od drugog moždanog udara

Istraživanja su pokazala da će nakon moždanog udara otprilike jedna od četiri osobe imati još jedan moždani udar u roku od pet godina. Drugi moždani udar vjerojatno će se pojaviti u prvih 30 dana. Stoga, kada netko ima moždani udar liječnici uvijek provjeravaju povećava li zdravstveno stanje osobe rizik od novog moždanog udara. Liječnik obiteljske medicine ili specijalizirana medicinska sestra mogu pomoći nekome da razumije svoj individualni rizik od moždanog udara i pružiti podršku u smanjenju rizika.

Zdravstvena stanja koja povećavaju rizik od moždanog udara su:
  • visoki krvni tlak;
  • fibrilacija arterija (nepravilan rad srca)
  • šećerna bolest;
  • visoki kolesterol;
Način života koji pridonosi riziku od moždanog udara:
  • pušenje: udvostručuje rizik od smrti uslijed moždanog udara;
  • prekomjerna tjelesna težina: što se više debljate to je moždani udar vjerojatniji;
  • neumjereno uživanje alkohola: redovita konzumacija alkohola povećava rizik;
  • nedovoljna tjelesna aktivnost: smatra se da povećane tjelesne aktivnosti pridonose snižavanju rizika od moždanog udara.
  • nezdrava prehrana: smanjite unos soli, šećera i masti;
  • konzumiranje droga (upotreba kokaina, pogotovo u njegovom alkaloidnom obliku (crack), povezana je s povećanom učestalošću ove cerebrovaskularne bolesti, kako ishemijske tako i hemoragijske).
  • stres uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.
Dob i spol također mogu biti rizični faktori za moždani udar.

Dob je jedan od najznačajnijih fakora rizika za nastanak moždanog udara. Nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10 posto sa svakim slijedećim desetljećem starosti.
Spol. Naime, muškarci su skloniji nastanku moždanog udara u generativnoj životnoj dobi. Međutim, nakon menopauze rizik od nastanka moždanog udara raste u ženskoj populaciji.Ta činjenica i podatak da je prosječni životni vijek u žena duži dovodi do pojave da u apsolutnom broju ima više žena s moždanim udarom.

 

Popunite obrazac kako biste se prijavili na listu


Prijava uspješna! Hvala Vam na učlanjivanju.