Situacija je alarmantna i zahtijeva hitne mjere

Situacija je alarmantna i zahtijeva hitne mjere

Broj osoba koje dožive moždani udar porast će čak za 34 posto u idućih 15 do 20 godina, upozoravajuće je predviđanje Europskog udruženja za moždani udar, koje ističe da će broj osoba koje će pogoditi moždani udar biti jednak broju stanovnika grada veličine Zagreba, odnosno njih 819.771 u 2035. godini.

Starenje populacije glavni je razlog zbog kojeg se očekuje tako dramatičan porast broja moždanih udara, upozoravaju iz Stroke Alliance For Europe (SAFE), najveće europske organizacije koja okuplja udruge koje se bave moždanim udarima i udruge bolesnika oboljelih od moždanog udara.

SAFE naglašava da svaka zemlja treba imati nacionalnu strategiju borbe protiv moždanog udara, koja mora obuhvatiti djelovanje u svim područjima - u podizanju svijesti o prepoznavanju rizičnih faktora, prevenciji, dijagnostici, liječenju, njezi, rehabilitaciji, podršci i povratku u društvo te da treba ujednačiti, odnosno maksimalno poboljšati standarde liječenja i rehabilitacije u Europi.

Prevencija

Iako su u posljednje vrijeme razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (mehanička trombektomija i tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara. U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara unatrag nekoliko desetljeća. U Sjedinjenim Američkim Državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60% od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošloga stoljeća. Pokazalo se da se moždani udar može spriječiti, kao i da se može smanjiti rizik recidiva moždanog udara.

Cilj prevencije je smanjiti broj moždanih udara. Prevencijom su prvenstveno obuhvaćene zdrave osobe na koje se apelira da odaberu zdrav način života i tako smanje rizik od ove teške bolesti. Bilo da je to uravnotežena i zdrava prehrana, tjelovježba, prestanak pušenja i konzumacije alkohola te droga, nikada nije prekasno za promjenu.

Druga razina prevencije obuhvaća mjere za identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara kako bi se spriječio njegov nastanak, te liječenje i rehabilitaciju onih koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog udara.

Preventivnim mjerama može se pobošljati kvaliteta života, produžiti ukupno preživljavanje i očuvanje zdravlja oboljelih te smanjiti učestalost budućih moždanih udara.

Rehabilitacija

Svakome kome treba rehabilitacija treba početi s njom odmah nakon moždanog udara, često već u bolnici.

Terapije uključuju:
  1. Radnu terapiju: pomaže ljudima da nauče vještine potrebne za svakodnevne aktivnosti kako bi mogli voditi samostalan život.
  2. Fizioterapiju: povećava pokretljivost, snagu i ravnotežu;
  3. Govornu i jezičnu terapiju: pomaže u komuniciranju i gutanju;
  4. Psihološe terapije: pomažu kod teškoća s pamćenjem i razmišljanjem, kao i kod anksioznosti i depresije;
  5. Dijetetičar/nutricionist/logoped daje savjete o hrani i piću za osobe koje imaju problema s gutanjem i savjete o zdravoj prehrani.
Potpora nakon otpusta iz bolnice

Cilj je osigurati svakome da dobije pravu podršku i liječenje nakon što napusti bolnicu. To može uključivati rehabilitaciju, pomoć u svakodnevnim zadacima ili druge vrste potpore. Osoba s moždanim udarom i njegova obitelj i/ili njegovatelji trebali bi biti dio planiranja otpusta, a to se može dogovoriti s bolničkim osobljem. Osobe s moždanim udarom trebale bi imati barem jedan pregled nakon otpusta iz bolnice kako bi bile sigurne da dobivaju pravu potporu ukoliko se njihove potreba mijenjaju. Ovo je često šest mjeseci nakon otpuštanja iz bolnice. Ako se to ne dogodi ili smatrate da su liječenje i podrška nedovoljni, obratite se svom liječniku obiteljske medicine.

Socijalna služba i liječnik obiteljske medicine mogu provesti procjenu potreba za potporom njegovatelja.

 

Popunite obrazac kako biste se prijavili na listu


Prijava uspješna! Hvala Vam na učlanjivanju.